Svijet DANIJEL KOLETIĆ OTKRIVA

Koji je recept za poslovanje s najbogatijim Arapima?

Doha je, uz Dubai, jedna od najatraktivnijih destinacija van EU-a u koje Hrvati odlaze trbuhom za kruhom. Država Katar, koja ima drugi najveći BDP po stanovniku na svijetu, svake godine bilježi veliki gospodarski rast i postaje jedan od vodećih financijskih centara, a svoju percepciju gradi kroz kulturu, sport i edukaciju. Hrvatska, koja je gladna investicija, veliki je potencijal prepoznala u ovoj državi Perzijskog zaljeva koja joj može pomoći da doživi gospodarski bum. S druge strane, i Katar želi što tješnje veze s Hrvatskom. Danijel Koletić, direktor i vlasnik Apriori komunikacija te predsjednik Hrvatsko-katarske udruge, uspješan je primjer toga da u najbogatijoj arapskoj zemlji ima mjesta i za Hrvate

'Katar je jedna od država budućnosti koja ima jasno zacrtan svoj razvoj kroz brojke u sljedećih deset godina. Malo je država u svijetu koje u ovoj krizi imaju pomno isplaniran budžet za razvoj u smislu da će se izgraditi 700 kilometara metroa, više od 350 hotela, više od 25 škola, više od 1.000 kilometara različitih cesta, devet stadiona… Razvoj je tu, a je li Hrvatska spremna, to djelomično ovisi i o hrvatskoj politici. Hrvatska je, naime, na početku napravila jedan loš korak s Katarom. Vlada premijera Sanadera je ostavila katarskog emira neobavljena posla, međutim, predsjednik Josipović i ova vlada razumiju tu viziju Katara i zato je Hrvatska investirala u otvaranje veleposlanstva u Dohi', kazao je u razgovoru za tportal Danijel Koletić, direktor i vlasnik Apriori komunikacija te predsjednik Hrvatsko-katarske udruge.

U ovom trenutku, prema neslužbenim podacima, u Kataru živi i radi oko 290 Hrvata, a prisutno je šest hrvatskih tvrtki.

Koletić je kazao kako je Hrvatsko-katarska udruga obavila 15-ak razgovora s tvrtkama koje su se zanimale za mogućnost pokretanja posla u Kataru. Uglavnom se radi o softverskim tvrtkama i uslužnim djelatnostima. Hrvatsko građevinarstvo, pak, ima svoja iskustva u poslovanju s arapskim zemljama.

218400,185301,184928,184940
Proces prilagodbe od šest do 12 mjeseci


Svakoj hrvatskoj tvrtki je potreban jedan period prilagodbe, od šest mjeseci do godine dana, ako se ona prvi put susreće s tim tržištem. Ako je to tvrtka nekog većeg ranga ili ona koja ima jedinstven proizvod koji još ne postoji na svijetu, onda će taj proces prilagodbe biti nešto kraći.

Radnici koji borave u Kataru vezani su za pozicije srednjeg menadžmenta ili se radi o visoko pozicioniranim kadrovima u sportu i kulturi. Hrvatska tamo u ovoj fazi ne šalje radnu snagu jer po cijeni ne može konkurirati, a prema Koletićevim riječima, katarski naručitelji još uvijek u manjem broju razumiju riječ kvaliteta.

'Primjera radi, u izgradnji obiteljskih kuća u Kataru se ne radi nikakva izolacija. To je mlada država koja prebrzo raste i ne postoje tehnološke inovacije na svim područjima. Sve se uči kroz praksu. Hrvatska u Kataru ima velike šanse zbog znanja. Zbog sistema edukacije Hrvati su na naprednom nivou. Jedina greška Hrvatske je što hrvatski radnik, bez obzira na struku, ne dolazi iz brendiranog glavnog grada, pa je cijena radne snage manja u usporedbi s cijenom osobe koja dolazi, primjerice, iz Londona. Cijena nam je možda manja i time konkurentnija, ali tržište vapi za idejama na različitim područjima', rekao je Koletić.

Kako izgleda radni dan u Kataru?

'U Kataru nije lako ni raditi ni živjeti. Ja više radim u Kataru nego bilo gdje ovdje u regiji jer radni dan započinje već u 7.00 ujutro, zbog vrućina, državne službe rade od 7 do 14, ali operativno do podne. Dok poslijepodne Katarci odmaraju, mi moramo raditi, pripremajući se za večernje druženje s njima kako bismo im prodali neku novu priču i pokušali napraviti posao', opisao je Koletić radni dan u Kataru.

 	Damjan Tadic / CROPIX
Danijel Koletić
'Hrvatska arhitektura ima jako velike šanse u Kataru. Puno toga će se graditi i potrebno je mnogo dizajna. Ali pitanje je koliko su hrvatski arhitekti spremni na rizik', naglasio je Koletić.

Hrvatsko-katarska udruga broji 80-ak članova, što pojedinaca, što tvrtki. Cijene članarina kreću se od 200 kuna za pojedince do 1.000 za tvrtke. Međutim, ovo nije samo gospodarska udruga, već i udruga koja promiče i kulturu, sport, edukaciju i ekologiju.

Koletić je rekao kako je Grad Rijeka prepoznao važnost Udruge te joj dao punomoć za početak procesa bratimljenja Rijeke s jednim od distrikta unutar Dohe jer sam Katar je monarhija i tu ne postoje gradonačelnici, ali postoje dijelovi grada kojima upravljaju određeni pojedinci.

O islamskim bankama naveliko se priča u posljednje vrijeme.

'Pitanje dolaska islamskog bankarstva je pitanje procedura koje bi se trebale prvenstveno pripremiti. Hrvatska je većinski katolička država i možda mnogi ni ne znaju da je upravo Hrvatska jedna od tri europske države koje imaju najbolji ugovor s islamskom zajednicom', naglasio je Koletić.

Hrvatska još nije spremna za katarskog gosta

'Odlučio sam se na osnivanje Udruge jer vidim poslovni interes i povezivanje u različitim segmentima. Ipak, Hrvatska još nije spremna prihvatiti katarskog gosta. Prvenstveno govorim o hotelima. Katarski gost je gost koji novac troši u Švicarskoj ili Njemačkoj. Hrvatska ne smije propustiti ovu šansu za povezivanje. Znam da će država napraviti dobre poteze, ali govorim o privatnom sektoru, malim i srednjim poduzetnicima, o svim vrstama industrije. Svatko razumije da Hrvatska ne može više tim intenzitetom prodavati svoje proizvode samo zemljama u regiji koje se također nalaze u krizi. Moramo tražiti treća tržišta. Hrvatska u Kataru ne može biti vodeći partner jer nismo velesila, ali sigurno možemo biti dio tog procesa i morali bismo biti aktivnije prisutni Kataru', dodao je predsjednik Hrvatsko-katarske udruge.

'Raditi u Kataru znači apsolutno zaboraviti bilo kakve zakone i pravila ponašanja i poslovne kulture iz Europe. To je jedan novi svijet i novi izazov. Vi ne možete napustiti državu u nekim slučajevima ako niste dobili dozvolu za izlazak iz države. U nekim slučajevima, kao što je moj, jer sam CEO u Kataru, ne smijem napustiti državu bez da se moja slika objavi u novinama s obavijesti da putujem na odmor. To su te neke pravne procedure koje se negdje primjenjuju ovisno o veličini tvrtke, internom ugovoru i poslovanju', objasnio je Koletić.

Koletića smo upitali koliko je novca potrebno za Katar? Za otvaranje tvrtke u Kataru, kao i kod nas, postoje različite tarife prilikom registracije, ali osnovni start-up paket košta između deset i dvanaest tisuća dolara, međutim, troškovi života nisu nimalo niski. Primjera radi, turistička viza za Katar košta 100-110 eura, čime Katar šalje signal da ne želi biti pretjerano turistička destinacija, poslovna viza stoji oko 250 eura, najam zakonski propisanog prostora, ovisno o djelatnosti, ne možete naći ispod 2.000 eura, također, objekt za stanovanje ne možete naći ispod 1.400 eura, plus vozilo, plus plaća, plus hrana. Dogovaranje poslova i upoznavanja slična su kao i kod nas. Nakon službenog upoznavanja slijede ručkovi, večere, networking, različita druženja. Troškovi u Kataru su veliki, ali cijene usluga mogu biti više nego ovdje.

'Tamo se cijeni znanje i tehnologija, pa se, prema tome, investicije mogu lako povratiti. Pitanje je opet koje tvrtke u ovo doba krize imaju vlastitih rezervi da bi mogle izdvojiti 50-100 tisuća eura da bi mogle biti prisutne u Kataru', dodao je Koletić.

Koletić u finalnoj utrci za brendiranje države Katar

Koletić je također idejni začetnik projekta kristalne kugle, 'Crystal Ball – Light of the Future', koja je krajem prošle godine prvi put predstavljena katarskoj poslovnoj javnosti kao ideja brendiranja države Katar kroz arhitektonski simbol. Ukoliko ovaj projekt bude prihvaćen, postao bi prepoznatljiv simbol Katara, a u koji bi bili utkani hrvatsko znanje i ideja. Rezultati natječaja bit će poznati krajem godina ili najkasnije do svibnja 2013.

'Ako se to dogodi, i Hrvatska bi mogla imati koristi od toga. Želio bih da se uključe hrvatski stručnjaci u operativi, hrvatske tvrtke u izgradnji i da jednostavno ta kristalna kugla postane 'made in Croatia' za Katar jer se u njoj krije jako puno posla koji mogu obaviti hrvatske tvrtke', kazao je Koletić i dodao kako će ovu priču predstaviti i premijeru Zoranu Milanoviću, za kojega se nada da će je znati iskoristiti.

'Strpljenje je ključna riječ za poslovanje s arapskim svijetom. Budite strpljivi, vjerujte u sebe, budite spremni na rizik i uspjet ćete', poručio je Koletić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još