Svijet UZ KOKAIN NAJPOPULARNIJA DROGA

Kanbis je pak probalo oko 78 milijuna Europljana

Prema godišnjem izvješću Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), koje je danas predstavljeno u sjedištu u Lisabonu, u Europi se konzumiranje droge tijekom 2011. nije značajno ni povećalo niti smanjilo u odnosu na ranije godine, kada je riječ o kokainu ili pak kanabisu (indijskoj konoplji) koji je i nadalje ostao jedna od najčešće konzumiranih droga u Europi, premda se mlađa populacija okreće sintetičkim drogama čije se nove supstance brzo pojavljuju i šire na tržištu

'Europska politika vezana uz zlouporabu droge i njezini odgovori na to moraju se suočiti s novim izazovima u idućem desetljeću', kazao je danas direktor EMCDDA Wolfgang Goetz na radnom ručku za novinare tijekom predstavljanja novog izvješća za 2011. kojim su obuhvaćene zemlje EU, Norveška, Turska i Hrvatska.

Dana Spinant, voditeljica koordinacije za politiku protiv droge Europske komisije, navela je kako će Europska komisija, zajedno sa zemljama članicama, nastojati dati brze odgovore na nove izazove u zlouporabi droga, kroz prijedloge zakonske legislative ponajprije vezane uz nove, sintetičke droge.

U tome će nam, naglasila je, značajno pomoći ovogodišnje izvješće EMCDDA jer pruža cjelovitu analizu, daje bazu podataka i znanstveno utemeljene dokaze za rješavanje problema.

U izvješću se navodi da je oko 14,5 milijuna Europljana, u dobi od 15 do 64 godine, probalo kokain tijekom života, a oko četiri milijuna konzumiralo ga lani. U Danskoj, Španjolskoj, Italiji i Velikoj Britaniji, gdje je bilo najviše ovisnika o kokainu, uočeno je blago smanjenje broja konzumenata.

Financijska ograničenja odnosno veća količina novca (od 50 do 80 eura za gram) potrebna za redovitu konzumaciju kokaina vjerojatno je učinila tu drogu manje atraktivnom, a i tzv. 'pozitivan imidž' te droge povezan s određenim životnim stilom uzmaknuo je pred sve većom smrtnošću i sve češćom potrebom za liječenjem od ovisništva.

Godišnje se u Europi, kako je rečeno, smrt oko tisuću ljudi može povezati s kokainom i alkoholom budući da je, prema zadnjim istraživanjima, utvrđeno da je polovica ovisnika o kokainu ujedno ovisno i o alkoholu. Broj kokainskih ovisnika je s 56 tisuća 2004. narastao na 99 tisuća 2009., a godišnja količina kokaina otada se ustalila se na 49 tona. Dok je krijumčarenje kokaina sada rjeđe preko zapadne Afrike, takve se aktivnosti sve češće uočavaju na europskom istoku.

Kanbis je pak probalo oko 78 milijuna Europljana, a 22,5 milijuna je lani konzumiralo tu drogu, no među konzumentima je, kako se čini, manji broj mlađih korisnika, od 15 do 24 godine, a na taj je trend, po svemu sudeći, utjecalo i smanjenje broja pušača u toj populaciji budući da, nerijetko, ovisništvo o cigaretama i kanabis idu zajedno. Zabrinjava podatak da je devet milijuna mladih Europljana (od 15 do 34 godine) konzumiralo kanabis prošlog mjeseca, pa bi, budući da postoji opasnost da mlađi muškarci postanu stalni korisnici, bilo dobro posebnu pažnju posvetiti upravo prevenciji.

Premda su posljednjih godina u Europi pooštrene i zakonske mjere, prvenstveno vezano uz krijumčare droge, a manje uz korisnike, broj prekršaja je porastao pa je vidljivo da to nije jedino odgovarajuće rješenje.

Po riječima direktora Goetza, izvješće jasno pokazuje da u Europi postoji kooperacija i koordinacija među državama, razmjenjuju se informacije i poduzimaju akcije kako bi se utjecalo na tržište drogom, a u ustanovama javnog zdravstva razvijaju se programi za liječenje i kontrolu ovisnika.

Kada je riječ o sintetičkim drogama, uključujući amfetamine i ecstasy, što ga je lani konzumiralo 2,5 milijuna Europljana, one se ilegalno proizvode u Europi, od uvezenih sirovina i čim se jedna od njih zabrani, krijumčari vrlo brzo ponude neku drugu alternativu.

Izazov predstavljaju i nekontrolirane psihoaktivne supstance, koje se najčešće prodaju pute interneta. Lani je u Europi zabilježena 41 nova droga i ta se brojka ne smanjuje ni ove godine. Paralelno s time raste broj mjera za analizu novih supstanci pa se trenutno povjerava njih oko 150. Europa je, po podacima iz izvješća, i dalje među najvećim proizvođačima amfetamina u svijetu.

Sa smrtnošću i bolestima ovisništva u Europi se i dalje najviše povezuje heroin, a postotak onih koji ga uzimaju putem injekcije razlikuje se od države do države. Broj ljudi koji umru od predoziranja (7.600 u 2009.) tek je vrh ledene sante jer između 10 i 20 tisuća ljudi godišnje umre uglavnom od predoziranja, ali i zbog drugih bolesti povezanih s drogom, poput HIV-a, zbog raznih trauma i samoubojstava.

Primjerice, u Grčkoj je broj oboljelih od HIV-a s uobičajenih 15 do 20 slučajeva, ove godine narastao na 170 slučajeva među heroinskim ovisnicima. Istodobno, dostupnost heroina se tijekom 2010. i početkom 2011. naglo smanjila u nekoliko zemalja, prije svega u Irskoj i Velikoj Britaniji, ali i Italiji, Rusiji, Sloveniji i Švicarskoj no još se sa sigurnošću ne može reći zašto je tomu tako, navode iz EMCDDA. Napominju i kako je na tretmanima liječenja oko 700 tisuća ovisnika koji uzimaju zamjenske (metadonske) terapije.

Danas, u vrijeme problematične gospodarske situacije, a prije donošenja državnih proračuna, više nego ikada potrebno je uzeti u obzir podatke iz izvješća i dio novca usmjeriti na zdravstvenu i socijalnu prevenciju zlouporabe droga, zaključio je Goetz. Do kraja godine izvješće EMCDDA bit će predstavljeno u većini europskih zemalja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još