NAJAVE SMANJENJA PLAĆE

Zastupnicima i u krizi povlaštene mirovine

Bionic
Reading

'Smatram da svi dužnosnici trebaju pokazati osjetljivost i solidarnost za situaciju u kojoj se nalazi ne samo Hrvatska nego i Europa i svijet. Recesija se u pojedinim područjima gospodarstva već osjeća, i mi trebamo imati senzibilitet', izjavio je predsjednik Sabora Luka Bebić nakon sjednice Predsjedništva Sabora

ZAGREB - Bebić je najavio da će parlament uskoro raspraviti o mogućnosti da se dužnosničke plaće prilagode uvjetima krize i recesije.

'Malo kasnimo s raspravom jer još nismo dobili podatke o praksi drugih zemalja u Europi koje su po broju stanovnika slične Hrvatskoj, iz koje bi se vidjelo kako su se njihovi dužnosnici prilagodili krizi', izjavio je Bebić, navodeći da će se hrvatski dužnosnici uspoređivati, među ostalima, i s onima iz Norveške, Moldavije, Srbije i Danske.

On je najavio mogućnost da se, nakon provedene javne rasprave, dužnosnicima smanje plaće i mirovine.

'Za nas smanjenje plaća zbog krize nije nikakav problem. SDP-ova je Vlada nakon izborne pobjede 2000. godine smanjila plaće državnih dužnosnika za čak 40 posto', izjavila je potpredsjednica Sabora Željka Antunović.

Zanimljivo je, međutim, da u Vladi, prema nekim informacijama iz vrha HDZ-a, za sada nisu detaljnije razrađivali model drastičnijeg kresanja mjesečnih primanja premijeru, predsjedniku Vlade, ministrima i zastupnicima.

Prema istim izvorima, nije realno ni da se dužnosničke mirovine – koje su izdvojene iz sustava po kojima se izračunavaju mirovine običnim građanima – ubuduće približe prosječnoj hrvatskoj mirovini. Izmjene bi se, prema prvim preliminarnim nacrtima, trebale uglavnom odnositi na postroženje uvjeta za stjecanje ove povlaštene kategorije mirovine.

Tako je moguće da Vlada iziđe s prijedlogom po kojemu ubuduće neće biti dovoljno da zastupnik u Saboru provede dvije godine i jedan dan mandata da – pod uvjetom da ima 20 godina radnog staža – ostvari pravo na mirovinu.

Zastupnik bi, prema nekim prijedlozima, trebao u Saboru provesti puni četverogodišnji mandat – ili čak i dva – dok bi u mirovinu mogao samo ako ukupno ima 30 godina radnog staža.

Isključila bi se i mogućnost da zastupnici ostvare pravo na mirovinu iako su u parlamentu mandat stavili u mirovanje. Jedna od varijanti je i da se iznos mirovine odredi na temelju primanja iz čitavog radnog vijeka, a ne samo iz vremena trajanja zastupničkog mandata, na što bi dužnosnici primali i tzv. dužnosnički dodatak.