Hrvatska PROPALA ZVIJEZDA HSP-A

Policija prijavom na bivšeg direktora Unikoma

Kaznenu prijavu zbog zloporabe u gospodarskom poslovanju osječka policija podnijela je protiv bivšeg direktora osječke komunalne tvrtke Unikom Miroslava Doležala. Sumnjiči ga se da je od 29. listopada 2008. do 1. lipnja 2009. godine gradsko poduzeće oštetio za 41.750 kuna tako što je s tvrtkom Osimpex sklopio četiri ugovora o zajmu u iznosima od 10 tisuća kuna. Doležala sumnjiče da je na ime kamata Osimpexu isplatio 41.750 kuna premda je ta tvrtka prema Unikomu također imala dospjelih dugova

Još prošlog proljeća Doležalove fotografije i izjave punile su stupce lokalnih osječkih novina, ali već pola godine njegovo ime piše se još jedino u evidenciji Zavoda za zapošljavanje jer je ta nekadašnja 'perjanica HSP-a' nezaposlena.

U roku od dvije godine, od početka 2007. do ljeta 2009. godine, otkada je zasjeo u glavnu Unikomovu fotelju, Doležal se iskazao kao nepresušni izvor novih projekata koji su često bili sumnjivi pa stoga ne čudi ova kaznena prijava. Očita izmišljotina u rujnu 2008. bila je da će se novcem od prodaje 24.090 četvornih metara zemljišta bivšeg Vrtnog centra na Trpimirovoj ulici financirati gradnja nove upravne zgrade Unikoma. Godinu i pol nakon toga znamo da je 16,8 milijuna kuna potrošeno na pokrivanje Unikomova gubitka u toj godini kako bi ispalo da se posluje u plusu, a upravna zgrada postoji samo u mašti, točnije u obliku idejnog rješenja. Da je tijekom stolovanja Doležala prodano zemljište itekako bilo potrebno Unikomovoj Radnoj jedinici Zelenilo, svjedoči i to što se sada njena oprema i radnici nalaze na istoj lokaciji, ali pod ugovorom o najmu s Osimpexom. Tportalu to je prije tri mjeseca potvrdio novi direktor Unikoma Tomislav Glavaš.

No Doležala ništa nije toliko proslavilo kao opremanje i gradnja Zoo hotela na lijevoj obali Drave za koji je gradska uprava na nedavnom natječaju jedva jedvice isposlovala ponudu za najam kako građani Osijeka više ne bi morali plaćati gubitke koji iznose ravno pola milijuna kuna mjesečno. Tportal je zgranuo javnost ciframa koje je Unikom plaćao za opremanje hotela: dva ormarića, polica za ključeve i ploča za pult, sve od iverice – 89 tisuća kuna plus PDV, metalno-staklene police za šank dugačke oko tri metra – 39 tisuća kuna plus PDV, trosjed – 36 tisuća, dvosjed – 29 tisuća kuna plus PDV i tako dalje.

Umjesto skromnog prenoćišta na lijevoj obali Drave trošak gradnje i opremanja gubitaša popeo se na 28 milijuna kuna. U Zoo hotelu odmah je zaposleno 36 radnika koji su brinuli o kapacitetu od 33 kreveta. Kičast izgled s tipičnim leopardovim uzorcima, imitacijama kože i mramora, mesinga i stakla, logom s lavljom glavom u sredini koja zuri sa svih vrata osigurala je samo oko 100 noćenja mjesečno, dok drugim osječkim hotelima manjeg kapaciteta nije problem postići ni dvostruko više.

S hotelskom bazom Doležal je dalje razvijao priču – Zoo land s igralištem za djecu, trim staza za brzo hodanje od 2,5 milijuna kuna usporedo s nasipom na kojem se isto tako bez problema hoda do hotela uz Dravu, struganje prirodne i postavljanje uzgojene trave duž nasipa, rušenje drveća i sađenje maćuhica koje treba zalijevati tijekom žarkih ljeta. Osječanima se činilo kao da Unikom vodi Antun Tun i sve radi naopako – s upravljanja otpadom i održavanja zelenila tvrtka kao da se preregistrirala na ugostiteljsko-rekreativnu djelatnost. Osim sječe drveća u mnogim ulicama (Školska, Hadrijanova, Divaltova, Zagrebačka, Čevapovićeva, Reisnerova, Gundulićeva) te sađenja maćuhica na mjestu stabala, pod Doležalovim vodstvom Unikom je proveo i rasvjetu u zaštićenom Perivoju kralja Tomislava koje ondje nikada nije bilo. Nije se štedjelo ni na Gajevom trgu – tamo je usred ljeta 2007. postavljen prvi automatski sustav navodnjavanja parka sa 1700 metara cijevi, 270 prskalica i 2300 četvornih metara uzgojene trave, što je koštalo ravno 100 tisuća kuna, a prije toga posječena je trećina drveća.

Doležal se kreativnim pokazao i na prethodnom radnom mjestu, u pogrebnom poduzeću Ukop. Zabrinut zbog pada prometa odnosno manjeg umiranja Osječana, i to čak za 10 posto, krajem 2006. dosjetljivi Doležal odlučio je proizvoditi vrata za Arape. Prethodne godine Ukop je ukopao 1239 umrlih Osječana, potužio se Doležal tada Jutarnjem listu, a tu godinu zaključili su s tek 1115 pokopa, što im nije osiguralo dovoljnu zaradu. Domišljatošću uprave Ukop je višak hrastovine isprva namijenjene lijesovima preusmjerio u proizvodnju hrastovih vrata, kojima se probio u Ujedinjene Arapske Emirate i tako si osigurao 25 posto veću zaradu u odnosu na prethodnu godinu. Da je Doležal ostao u Ukopu, Osijek bi danas imao najkreativnije pogrebno poduzeće u Hrvatskoj – istovremeno s izradom vrata krenula je obrada kamena, u godinu dana obrađeno je 29 kamiona granita, a krenula je i proizvodnja svijeća i pogrebnog tekstila.

Još da je ostvaren naum o gradnji restorana za karmine centralno groblje na Vinkovačkoj cesti stvarno bi se proslavilo. Doležalovo javno obećanje građanima Osijeka da će Ukop izgraditi prostor u kojem će se smjestiti restoran za karmine, nažalost, nikada nije ostvareno. Sadašnji direktor Davor Lamza to je potvrdio, usput se pomalo i nasmiješivši. 'Svatko ima neke projekte, dio se ostvario, dio ne', ustvrdio je. Da je zaživio, u restoranu bi se nakon pogreba posluživalo gastronomske specijalitete u aranžmanu pizzerija i cateringa ili, za štedljivije, rodbine umrlog.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još