Hrvatska VELIMIR ŠONJE

'Nema bankrota, ali ni manevarskog prostora'

Ne bojim se 'bankrota' hrvatske države, ali suštinski gledano, bojim se da smo izgubili nužan manevarski prostor za vođenje fiskalne politike, istaknuo je ekonomski analitičar Velimir Šonje tijekom predavanja na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike

NEODGOVARAJUĆA FISKALNA POLITIKA

Uz vanjske čimbenike, kao što su pad izvoza i rast kamata, Šonje među generatorima krize izdvaja nelikvidnosti i neurednost plaćanja koja je prvenstveno došla od javnog sektora. 'Neodgovarajuća fiskalna politika nije se prilagodila novonastaloj situaciji. Temeljna naša pogreška napravljena je za vrijeme Sanadera kada je krajem 2008. rađen proračun za prošlu godinu. Tada je industrijska proizvodnja već padala i bilo je zaista predvidljivo da će doći do daljnjeg velikog pada aktivnosti te da će se proračun puno slabije puniti. Zbog toga je trebalo rashode smanjiti. No išlo se s jednom vrlo ambicioznom projekcijom pa se čak obećao rast plaća državnih službenika šest posto i dr. I zbog toga je u prvom kvartalu prošle godine nastao ogroman deficit koji su  financijski pokrile banke, ali na način da je sva likvidnost banaka otišla za kreditiranje države. Uslijed toga stale su kreditne aktivnosti prema stanovništvu i poduzećima. Tu je napravljena inicijalna greška kojom smo sami sebi vezali ruke. Zato su nam trebala tri rebalansa i krizni porez da se dođe do kakvog takvog održivog proračuna, upozorio je Šonje.

Govoreći o uzorcima i posljedicama kriza u svijetu zadnjih desetak godina, a posebice aktualnu, direktor Arhivanalitike osvrnuo se i na mogućnost da naša zemlja doživi sadašnju sudbinu Grčke, odnosno Argentine koja je 2002. i 2004. prestala isplaćivati državne obveznice zbog prezaduženosti.

'Država ne može bankrotirati kao poduzeća, ali postoje situacije kada poduzima neke mjere koje u normalnim okolnostima ne bi, kao što je prestanak isplaćivanja državnih obveznica. Što se tiče Hrvatske, trenutačno je vrlo mala ili nikakva mogućnost da dođe u situaciju u kojoj Ministarstvo financija ne može izvršiti obveze koje je dužno po dospjelim obveznicama, zapisima i drugim financijskim instrumentima', ustvrdio je analitičar koji je najprije radio u Ekonomskom institutu, potom pri Vladi RH te HNB-u i RBA Hrvatska.

Usporedi li se s mnogim drugima, kako je pojasnio, hrvatska fiskalna situacija objektivno nije tako loša. Hrvatski javni dug iznosi oko 40 posto BDP-a, a grčki ide prema 120 posto, što je tri puta više.

'Naš deficit ove će godine biti između tri i pet posto BDP-a, a u većini zemalja EU je iznad deset; lani je u Grčkoj bio 12,7 posto, a trude se svesti ga na osam i pol posto', upozorio je Šonje.

Financijska stabilizacija u svijetu i Europi, kako je dodao, također će nam ići u prilog, jer će utjecati na rast izvoza i pad kamatnih stopa. To bi trebalo utjecati i na osobnu potrošnju koja je pala zbog rasta kamata i bojazni za posao.

'No, teško je reći kada će se ljudi ohrabriti za dodatnu potrošnju, odnosno kada ćemo riješiti naše specifične čimbenike koji utječu na krizu, kao što je pitanje neplaćanja. Mjere poput kredita preko HBOR-a su u radu, ali one neće imati neke dramatično pozitivne učinke', ističe Šonje.

Fiskalnu politiku drži najjačom polugom za poboljšanje prilika, ali njezin manevarski prostor nije kakav bi bio poželjan.

'Minimalne su ili nikakve političke mogućnosti za kontrolu i smanjivanje rashoda da bi se smanjili porezi i potaknulo poduzetništvo. A sami smo se doveli do toga. Gotovo da nemate ni opciju da izlazak iz krize potpomognete povećanom državnu potrošnjom. Tako na neki način imate zavezane ruke i malen manevarski prostor za fiskalnu politiku, pa zato iz mjeseca u mjesec te kvartala u kvartal pokušavamo zatvoriti proračun i sve podmiriti. Na to je, nažalost, osuđena ova vlada. Razlozi su političko-ekonomske prirode, jer bi bilo koje radikalnije zahvaćanje u državnu potrošnju zahtijevalo politički pristanak skupina koji od te potrošnje imaju koristi. A toga nema, jer je struktura biračkog tijela i prilike u društvu su takve da, primjerice, ne možete smanjivati mirovine, jer ćete izgubiti glasova, ne možete ići u daljnje rezove u zdravstvo, jer to ne bi bilo popularno, investicije su već smanjene… Dakle nema velikog manevarskog prostora, ali ni bankrota', smatra Šonje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još