'Ono što je za nas vrlo bitno, a to ste vidjeli i u programu Vlade, je položaj Hrvata u BiH. Ta politika podrške BiH na putu prema europskim integracijama bit će temeljna odrednica naših odnosa u naredne četiri godine', kazao je Plenković te izrazio nadu da će takvu politiku Hrvatske prema BiH podržati i niz hrvatskih partnera u okviru EU.

Govoreći o položaju Hrvata u članicama EU, hrvatski premijer je najavio kako će se tijekom sutrašnjeg boravka u Njemačkoj susresti s hrvatskim iseljenicima u toj državi, o čijem će položaju razgovarati i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel

'Svjesni smo svega onoga što je hrvatsko iseljeništvo dalo Hrvatskoj i u gospodarskom, humanitarnom i brojnim drugim pogledima. Važno je da u svojim sredinama ostvarujete kvalitetnu suradnju s diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske', poručio je Plenković hrvatskim iseljenicima. Podsjetio je kako je 1990-tih godina u Saboru sjedilo 12 zastupnika iz hrvatskog iseljeništva (dijaspore), ali je izmjenama Ustava iz 2010. taj broj ograničen na tri zastupnika.

Svjestan je, tvrdi, manjkavosti glasovanja u veleposlanstvima, najavivši da će se u budućnosti morati poraditi na tehnološkim rješenjima kako bi se u glasovanje uključio što veći broj iseljenika koji imaju pravo glasa. 'Mislim da je to tema o kojoj treba raspraviti, jer ovako kako je danas po mom je mišljenju nepravedno. Premali je broj ljudi koji glasuju, a ne vjerujem da je toliki pad stvarnog interesa za sudjelovanje u političkom životu domovine', ocijenio je Plenković.

Mjere za popravljanje demografske slike Hrvatske

Kao trenutno najveći prioritet u radu njegove Vlade naveo je donošenje državnog proračuna za iduću godinu, za koji je rekao kako će jamčiti održivost s predviđenim rastom gospodarstva od 3,2 posto. Najavio je i donošenje mjera za popravljanje demografske slike Hrvatske te ukidanje cijelog niza parafiskalnih nameta u gospodarstvu. Izrazio je zadovoljstvo što je, kako je kazao, nakon dužeg vremena ponovno stavljen jači naglasak na potrebe Oružanih snaga RH.

Predsjednik Savjeta Nevenko Herceg je nazočnost premijera Plenkovića na sjednici označio kao ohrabrenje, jer ukazuje na novu aktivniju suradnju domovinske i izvandomovinske Hrvatske. 'Više od tri milijuna nas živi izvan Hrvatske. Mi smo živa zajednica i nudimo, ali i tražimo ravnopravnost i partnerstvo s domovinskom Hrvatskom', istaknuo je Herceg, te napomenuo kako je teško govoriti o zajedničkim interesima Hrvata u iseljeništvu jer se nalaze u različitim položajima.

'Ono o čemu bi mogli govoriti jest traženje da se ojača položaj Hrvata kao manjinskih naroda po načelu reciprociteta u susjednim zemljama, da se ostvari puna ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i da se riješe mnoga druga pitanja poput zastupljenosti u Saboru, načina glasovanja, mogućeg novog zakona o Hrvatima iseljenicima i drugih', poručio je.

Za Hrvate izvan Hrvatske rekao je kako su najveći investitori u Hrvatskoj, s obzirom da samo iznos deviznih doznaka Hrvata izvan Hrvatske na godišnjoj razini premašuje iznos od jedne milijarde američkih dolara.

Bach protiv dvostrukog oporezivanja

Predstavnik hrvatskih iseljenika u SAD-u Nenad Bach zauzeo se za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, uvođenje izravnih letova za Hrvatsku, povećanje broja iseljeničkih zastupnika u Hrvatskom saboru te stvaranje preduvjeta za gospodarska ulaganja iseljenika.

Na sjednici Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske razgovara se o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te pripadajuće Strategije s naglaskom na predlaganje mjera i aktivnosti s ciljem poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Tijekom sjednice Savjeta bit će predstavljeni i rezultati rada te aktivnosti, programi i projekti koje provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 Članovi Savjeta tijekom večeri će se susresti i s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, a svečani prijem za članove Savjeta upriličit će vukovarski gradonačelnik Ivan Penava