Hrvatska SKRIVENA ATRAKCIJA

Otkrijte tajnovitu 'šuplju crkvu'

Najznačajniji predromanički spomenik u Solinu, crkva Sv. Petra i Mojsija otkrivena prije više od sedamdeset godina, i dalje je relativno nepoznata široj javnosti i pomalo zaboravljena na periferiji tog grada

Objekt je poznatiji pod imenom 'šuplja crkva' i pod tim nazivom se spominje u lokalnoj predaji, nakon što su, prema pretpostavkama, u vrijeme tursko-mletačkog sukoba u 17. stoljeću srušeni krov i zvonik. Najznačajnija činjenica koja se veže uz šuplju crkvu jest krunidba hrvatskog kralja Zvonimira 8. listopada 1075. ili 1076. godine, na dan sv. Dimitrija po zapadnom kalendaru, pa je odatle njegovo puno krsno ime Dmitar Zvonimir.

Taj iznimno važan događaj krunidbe hrvatskog kralja obilježio je Solin i šire područje Splita kao centar hrvatske državnosti; podsjetimo na utvrdu Klis u kojoj su stolovali Trpimirovići. Akademik Igor Fisković je ipak ustvrdio da se gradnja predromaničke crkve Sv. Petra i Mojsija može datirati u polovicu 11. stoljeća, u vrijeme kralja Petra Krešimira IV, te je iznio tezu da je poznati prikaz hrvatskog kralja u splitskoj krstionici dio oltarne pregrade iz šuplje crkve.

Danas je taj važan spomenik relativno zaboravljen i Turistička zajednica Solina je ove godine odlučila uvrstiti taj objekt u rutu panoramskog autobusa kojom će turisti obilaziti iskopine Salone, šuplju crkvu i utvrdu Klis. Ta ruta bi zapravo bila i nadasve edukativna za učenike osnovnih škola i srednjoškolce s područja Dalmacije, s obzirom na važnost te crkve, Klisa i grada Solina u najranijoj povijesti hrvatske državnosti.

To se odnosi i na biografije hrvatskih kraljeva Krešimira i Zvonimira, koji su vladali u jednom od prijelomnih trenutaka europske i kšćanske povijesti, u vrijeme crkvenog raskola polovinom 11. stoljeća. Taj raskol i sukob su na određeni način obilježili njihove osobne sudbine, ali i sudbinu hrvatskog kraljevstva.

Danas je šuplja crkva, smještena tek desetak metara od rijeke Jadro, otprilke u stanju u kakvom ju je nakon iskopavanja ostavio danski arhelolog Ejnar Dyggve. Ograđena je i pristup je ograničen, no pogled na kompleks prijašnje starokršćanske crkve iz 6. stoljeća i predromaničku crkvu Sv. Petra i Mojsija je otvoren. Starokršćanska crkva se vidi u tlocrtu i to je bio veliki objekt dužine 44 metra, a unutar toga se smjestila trobrodna preromanička crkva dimenzija 26,3 x 13,6 metara. Karakterističan je zapadni narteks sa zvonikom, srednja pravokutna apsida i posebno kontrafori u prepoznatljivoj salonitanskoj graditeljskoj tradiciji.

Lokaciju Sv. Petra i Mojsija treba svakako nastaviti istraživati jer je posve jasno da se mogu očekivati daljnji senzacionalni nalazi, ali isto tako te činjenice treba prezentirati široj javnosti, kako turistima, tako još više našim ljudima, prije svih učenicima. Šuplja crkva je svakako neistražena enigma i izazov.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još