Hrvatska PODSJETNIK ZA JEZERINCA

Tko je ratoboran, vjerski fanatici ili ateisti?

Povodom karlovačke izjave o ratnoj krivnji ateista, bezbožaca i svih koji odbijaju boga biskupa Jurja Jezerinca dvije nevladine organizacije povijesnim crticama poučile su ga o korijenima ratova. Od podržavljenja kršćanstva u 4. stoljeću u Rimskom Carstvu do najmodernijih suradnji s diktatorima i zločincima, Katolička crkva uvijek je na agresivnijoj strani, tvrde u udruzi za zaštitu irelegioznih Protagora. Iz Centra za mirovne studije dodaju da su mirotvorci zagovarajući mir problema imali upravo sa svetom Katoličkim i Pravoslavnom crkvom

'Prve progone onih koji drugačije vjeruju započela je Crkva, a ne ateisti. U 4. stoljeću istom nakon proglašenja kršćanstva službenom državnom religijom Rimskog Carstva, pobjednička frakcija kršćana započinje progon - kako drugih frakcija u okviru kršćanstva, primjerice gnostika, a kasnije katara i bogumila, tako i pripadnika drugih religija koje pogrdno nazivaju poganima', piše u priopćenju Protagore čiji je predsjednik Milan Polić, doktor filozofije.

Dalje, podsjeća irelegiozna Protagora biskupa Jezerinca, desetak milijuna ljudi ubijeno je u dvije stotine godina križarskih ratova od 1095. do 1291, također kao crkveni projekt. Još toliko poubijala je zločinačka Sveta inkvizicija do 1808. godine, kad ju je Napoleon Bonaparte konačno zabranio. Inkvizicija se posebno sadistički okomila na milijune nevinih žena proglašavajući ih vješticama koje bi, nakon dugotrajnog bolnog i ponižavajućeg mučenja, žive spaljivala na lomači.

'KC time je dala neizbrisiv pečat 'europskome kulturnom identitetu' jer takve navade ne poznaje niti jedna druga kultura', upozoravaju u Protagori.

Među članovima Protagore istaknute su javne osobe poput Dafinke Večerine, Sanje Sarnavke, Nenada Puhovskog i Šime Lučina.

Protagora dalje navodi da je papa u 16. stoljeću pokrenuo prisilno pokrštavanje američkih urođenika izloženih zvjerskim masakrima i genocidu. Do početka 17. stoljeća pobijeno je 90 posto stanovnika Meksika i 85 posto stanovnika Perua, a preživjelima se silom utjeruje Isusa Krista u dušu i tijelo.

Podsjećaju na vjerske ratove u Francuskoj od 1562. do 1590. između katolika i hugenota kada su bogobojazni katolici poklali ženu i djecu hugenota, u takozvanoj Bartolomejskoj noći 1572. godine. Katolički teror slično se manifestirao u Njemačkoj tijekom tridesetogodišnjeg rata katolika i protestanata od 1618. do 1648. godine, kada su katolici osvojili grad Magdeburg izmasakriravši oko 30 tisuća stanovnika i nastavivši sljedećih tjedana sa silovanjem, pljačkom i paležom.

U pedesetak godina 20. stoljeća Katolička crkva šest puta priklonila se fašističkim diktatorima, genocidnim režimima, masovnim ubojicama, organizatorima logora smrti, silovateljima i otmičarima djece.

Ovu tvrdnju u Protagori potkrepljuju podacima o Katoličkoj crkvi na strani pobunjene vojne oligarhije 1926. godine u Portugalu, konkordatom s Mussolinijem u Italiji 1929. godine, podršci pobunjenog generala Franca protiv Republike Španjolske 1936. godine, veselju uspostavom zločinačke NDH 1941. godine, blagoslovom udaru generala Pinocheta protiv Republike Čilea 1973. godine, te prihvaćanjem vojne hunte Jorgea Videle, uzurpatora vlasti u Republici Argentini 1976. godine.

U Centru za mirovne studije smatraju da je biskup Jezerinac tvrdnjom o ratnoj krivnji ateista, bezbožaca i onih koji odbijaju boga opet povrijedio pravo na slobodu savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

'Iako vjerske zajednice imaju pravo slobodno izražavati svoja uvjerenja, stavove i vjerske dogme, ne mogu pri tome grubo vrijeđati one koji iste te stavove ne dijele, niti prozivati ih i označavati kao krivce za ovako ozbiljne optužbe', poručuju iz CMS-a.

Mirovni aktivisti, dodaju u ovoj nevladinoj organizaciji, zagovarajući upravo mir sukobljavali su se i s vjerskim zajednicama, poglavito Katoličkom i Pravoslavnom crkvom oko njihove uloge u raspirivanju međuetničke i međuvjerske mržnje.

'Ovim putem pozivamo Hrvatsku biskupsku konferenciju da donese zajednički stav i osudi svaki čin govora mržnje, kršenja ljudskih prava i diskriminacije u svojim redovima.'

Spornu izjavu Jezerinac je dao na misi u subotu Karlovcu, a kada su je novinari Jutarnjeg i Novog lista vjerno i prenijeli, biskup se počeo pravdati optužujući autore članaka za 'još jedan u nizu prozirnih pokušaja suptilnog napada i izokretanja istine s jasnom namjerom unošenja razdora u hrvatskom narodu'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još