DAN PRESUDE U HAAGU

U 11 sati odluka o generalima i Oluji

15.04.2011 u 09:45

Bionic
Reading

Nakon tri godine, 303 sudska dana, 145 svjedoka i 4.824 dokaza, danas točno u 11 sati, haški sudac Alphonse Orie presudit će u postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Prijenos presude uživo možete od 11 sati pratiti na tportalu

Tri suca Raspravnog vijeća, predvođeni nekadašnjim nizozemskim Vrhovnim sucem Alphonsom Oriem, svoj su sud u slučaju protiv trojice generala prenijeli na čak 1.500 stranica presude. Jesu li im uvjerljiviji bili argumenti tužiteljstva koje tvrdi da su generali u Oluji 1995. godine počinili ratni zločin ili argumenti obrane - pitanje je koje cijela Hrvatska s nestrpljenjem očekuje.

Branitelji su organizirali uživo praćenje izricanja presude iz Haaga preko videozida na Trgu bana Jelačića gdje se očekuje iznimno velik broj ljudi. Neke braniteljske udruge predvođene Željkom Sačićem najavile su i veliki prosvjed u Zagrebu u subotu bez obzira na ishod presude.

Odluka haškog tribunala za mnoge nije samo presuda trojici generala nego i presuda Domovinskom ratu koji je dobiven akcijom oslobađanja međunarodno priznatog teritorija RH, a tužitelji ju nazivaju 'udruženim zločinačkim pothvatom'. U Deklaraciji o Domovinskom ratu koju je usvojio Sabor akcija Oluja okarakterizirana je kao temelj za razvitak demokratskog poretka u Hrvatskoj, te će presuda zasigurno imati dalekosežne posljedice za hrvatsko društvo. Ono je već danas podijeljeno u shvaćanju i tretmanu zločina koji su počinjeni u Domovinskom ratu.

Tužiteljstvo je, naime, tražilo odgovornost za ubojstvo 600 srpskih civila i paleži 22.000 kuća u razdoblju od srpnja do rujna 1995. godine. Optužnica generale tereti za 'počinjenje zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja'. Ova djela uključuju nečovječno postupanje, deportacije, ubojstvo, prisilno preseljenje, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, okrutno postupanje i pljačkanje javne ili privatne imovine. Optuženi su da su samostalno ili u dogovoru s drugima sudjelovali u poticanju, planiranju te provedbi i izvršenju kaznenih djela u okviru udruženog zločinačkog pothvata s ciljem trajnog uklanjanja srpskog stanovništva s područja tzv. Republike Srpske Krajine

Od obrane u Haagu stižu uglavnom optimistične poruke jer su uvjereni da su pobili sve teze tužiteljstva. Jedini problem im je broj sjedala u sudnici. Naime, tajništvo suda im je dodijelilo 12 umjesto potrebnih 18 mjesta zbog čega se obrana žalila i tražila objašnjenja. No mimo toga, od odvjetnika Ante Gotovine Luke Mišetića sinoć se moglo čuti kako je njegov branjenik smiren i optimističan: 'On uopće nije nervozan. Onakav je kakav je bio u zadnjih pet godina. Vrlo je optimističan, kao i svi mi iz odvjetničkog tima. Pomalo se čudi pesimističnoj atmosferi u Hrvatskoj te očekuje da ćemo i mi i on i svi ostali u Hrvatskoj imati razloga biti sretni i veseli.'

Slično je rekao i Gotovinin prijatelj i kum Željko Dilber u razgovoru za tportal: 'Gotovina se osjeća odlično! On je najpozitivniji od svih nas!'

Tužiteljstvo u Haagu traži kazne od 27 godina zatvora za Gotovinu, 23 godine za Čermaka i 17 za Markača

Ante Gotovina

Sin ribara iz Pakoštana, romansirani lik opjevan u filmovima, knjigama i narodnim desetercima, u proteklom desetljeću pretvorio se u mjernu jedinicu za domoljublje, jedinstvenu valutu na političkom tržištu i ikonu slobodne, samostalne i više-manje neovisne Hrvatske.

Njegovi suborci i svjedoci impresivnog ratnog puta i danas se kunu da se radi o 'vojniku od glave do pete'. U vojnoj hijerarhiji uspinjao se isključivo po strogim pravilima službe, slijepo se - kao i svaki vojnik od kova - pokoravajući nalozima koji su dolazili s vrha.

Prema nadređenima pokoran, a prema podređenima iznimno strog i nepopustljiv, Gotovina je svoje iskustvo iz Legije stranaca i plaćeničkih pohoda Afrikom i Azijom vrlo brzo primijenio i u Hrvatskoj vojsci. Zanimala ga je isključivo 'šira slika', vojna taktika i strategija, a strašno ga živcirali nered i nedisciplina kojih je - ruku na srce - u HV-u usred rata bilo napretek, pogotovo u zonama u kojima nisu zapovijedali kadrovi bivše JNA, uredski školovani i terenski često potpuno nepripremljeni.

Gotovina je predstavljao generala za stvarno ratno stanje, bio je autoritet koji je samom svojom pojavom dizao moral i borbenu spremnost jedinica. Njegovi redoviti 'brifinzi', otkrio nam je jedan od bliskih suradnika, bili su ključni događaji na svakom frontu - jao si ga onome tko do sastanka svoje zadatke nije ispunio...

Karizma junaka Domovinskog rata, na njegovu žalost, priskrbila mu je optužnicu za ratne zločine. U nedostatku stvarnih političkih nalogodavaca i nezainteresiranosti za konkretne počinitelje zločina koji se dogodili u ratu, Haag je odlučio zapucati na najvišu moguću metu u vojnoj hijerarhiji.

Ivan Čermak

U jednom neslužbenom razgovoru legendarni Mišo Kovač prepričao je zanimljivu anegdotu: upoznavali su ga, kazao je, s nekim generalom Hrvatske vojske, a njemu je faca bila nekako poznata... Rukovali su se i, malo-pomalo, Mišo se dosjetio otkud poznaje tog brkatog, mrkog debeljka.

'Pa da!' uskliknuo je: 'Taj čovjek mi je prije rata popravljao mašinu za robu!'

Priča o Ivanu Čermaku potpuno je drukčija od Gotovinine: vojsci i vojnim pitanjima on je bio blizak koliko Gotovina politici i biznisu - dakle, apsolutna nula, nepoznanica. 'Našao se na krivom mjestu u krivo vrijeme', ustvrdio je njegov odvjetnik pred sudom u Haagu.

Ivana Čermaka optužnica je dopala jer se u prvim mjesecima nakon Oluje našao na mjestu upravitelja oslobođenog Knina, u vrijeme dok su okolicu grada harali 'pozadinski lešinari', a kolega Gotovina već bio na idućem zadatku, nadomak Banja Luke.

Čermak je bio imenovan kako bi u tri mjeseca koliko-toliko pokušao normalizirati stanje u gradu, makar mu je na pameti zasigurno puno više bio biznis. Njegov vlastiti, naravno. U ratno doba, naime, Čermak se vrlo dobro snašao u poslovnim vodama: najprije je započeo s biznisom oko policijskih i vojnih odora, no ubrzo se preorijentirao na naftu i na njoj izgradio vlastito poslovno carstvo od nekoliko stotina milijuna eura.

Možda bi tek povjesničari jednog dana mogli rasvijetliti kako se razvijao njegov posao s derivatima i kako je ratni ministar trgovine, brodogradnje i energetike iz rata izašao kao krupni kapitalist.

Mladen Markač

Treći član generalske skupine jest policajac od glave do pete, jedan od osnivača Specijalne policije i jedan od prvih zapovjednika Antiterorističke jedinice Lučko. U doba Oluje zapovjednik Specijalne policije MUP-a, Markač je prisiljen odgovarati za vrlo konkretan ratni zločin - pokolj srpskih civila u selu Grubori kod Knina, koje su počinili ljudi pod njegovim zapovjedništvom. Po njegovoj obrani, nadležnost nad istragom ovog zločina pripadala je kriminalističkoj policiji.

Markač - tih, miran i povučen tip, u javnosti je nakon umirovljenja poznat isključivo po svojoj strasti za lovom, zbog čega je, osim među bivšim kolegama specijalcima, postao ikona i niza lovačkih udruženja diljem Hrvatske.

Lov s Ivicom Kirinom ga je svojevremeno stajao slobode, pa je nakon pojavljivanja fotografija s uvjetnog dopusta ekspresno vraćen u Haag. Boluje od dijabetesa, a u Haagu je preživio i ozbiljan srčani udar.