Hrvatska DUZS KRENUO U EDUKACIJU GRAĐANA

'Ljudi su preživjeli katastrofalne potrese, možeš i ti!'

Iako je većina teritorija Hrvatske na seizmički aktivnom području, građani o potresima ne znaju gotovo ništa. Rezultat je to ankete koja je provedena u sklopu projekta europskog Safe-quake u kojem Hrvatska sudjeluje s Rumunjskom i Bugarskom

Državna uprava za zaštitu i spašavanje stoga ima namjeru educirati građane o tome kako se pripremiti za potres i kako se ponašati tijekom i nakon njega. U sklopu projekta Safe-quake, osim letaka koji će se dijeliti građanima i anketa o spremnosti na katastrofu, DUZS je Saboru poslao prijedlog proglašenja nacionalnog dana sigurnosti od potresa, dok će u ponedjeljak u četiri zagrebačke škole biti praktična demonstracija te će se dijeliti promotivni i edukativni materijali. DUZS je tiskao 70 tisuća brošura u kojima se detaljno opisuje što sve treba poduzeti prije i nakon potresa pod nazivom 'Ljudi su preživjeli katastrofalne potrese, možeš i ti ! Pripremi se!'.

Je li Civilna zaštita spremna?

Civilna je zaštita došla u fokus zanimanja javnosti nakon prošlogodišnjih katastrofalnih poplava. Pisalo se kako su neorganizirani, malobrojni i neučinkoviti. Stjepan Huzjak na današnjoj je konferenciji za novinare istaknuo da je u Hrvatskoj spremno 22 tisuće pripadnika Civilne zaštite. Usto, u slučaju katastrofe na terenu je i 55 tisuća pripadnika žurnih službi, Hitne pomoći i Javnih vatrogasnih postrojbi. Prema potrebi, na teren izlaze i Oružane snage te Policija.

Dodao je da se grade i četiri velika zonska skloništa u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu od kojih će svaki moći u šatorima i čvrstim objektima primiti 15 tisuća unesrećenih.

No zapovjednik Civilne zaštite naglašava da je samopomoć najvažnija jer se najviše života spasi 10-15 minuta nakon potresa.

Svakih 20-30 godina potres jačine 9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici


Vlado Kuk voditelj Seizmološke službe RH kaže da je gotovo cijela Hrvatska seizmički vrlo aktivna. Spomenuo je da se svakih 20 do 30 godina u Hrvatskoj dogodi potres od devet stupnjeva po Mercalijevoj ljestvici (mjerenje posljedica potresa), dok je potres od deset stupnjeva bio onaj koji je potopio grad Caska na otoku Pagu, a drugi je 1667. godine pogodio Dubrovnik. U njemu je poginulo tri od četiri tisuće stanovnika tadašnjeg Dubrovnika.

U bližoj povijesti zabilježen je 21 potres od 9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici: Zagrebački potres 1880. godine, 1942. kod Imotskog, dvadeset godina kasnije na Biokovu, 1996. između Stona i Slanog te 1998. godine u Sinjskom polju kod Trilja.

Kuk kaže da je svako područje Hrvatske specifično te se i sustav zaštite i spašavanja mora prilagoditi tim razlikama. Kao primjer je spomenuo Japan gdje postoji izreka: 'Kada se zemlja počne tresti, bježi u brdo u bambusovu šumu.' U brda Japanci bježe jer tamo postoji opasnost od cunamija, u šumu se bježi jer stabla onemogućavaju odrone, a bambusova stabla nisu masivna i elastična su, tako da se tijekom potresa ne ruše.

Voditelj seizmološke službe zaključio je da se edukacijom mogu smanjiti teške posljedice potresa te da 'moramo misliti kao da će se potres sutra dogoditi'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još