Hrvatska RASPAD SUSTAVA

Kako se snaći u kaosu oko ovrha?

Premda je naknada za nezaposlene, kao i ostala socijalna primanja, zakonom isključena iz ovrhe, praksa pokazuje suprotno, žale se mnogi građani, dodatno šokirani ako rješenje o ovrsi nisu ni dobili

Zoran primjer toga je i slučaj čitateljice M. J. iz Šestanovca, koja je ostala neugodno iznenađena nakon nezakonite zapljene njezine naknade za nezaposlene zbog obustavljene ovrhe. Naime, zbog duga od oko tisuću kuna iz 2006. godine za pretplatu jednom mobilnom operateru, 2008. je došlo do ovrhe koja je obustavljena u prosincu 2010. godine, nakon što je M. J. u rujnu 2010. godine uplatila 500 kuna od tada ukupno 3.000 kuna duga.

Od 2006. pa do danas čitateljica je bila zaposlena na nekoliko radnih mjesta i nije došlo do ovrhe računa u banci, a od 1. veljače 2011. prijavljena je na Hrvatski zavod za zapošljavanje, ostvarivši naknadu za nezaposlene u iznosu od oko 2.500 kuna. Međutim, odmah nakon što joj je uplaćena naknada, blokirani su joj svi računi u banci te su joj zaplijenjene 2.444 kune naknade i još jedna provizija za naplatu u iznosu od 203 kune.

U prosincu prošle godine M. J. je dobila rješenje o obustavi ovrhe, i to od odvjetnika koji nije dao prijedlog za ovrhu, a nakon toga više nije primila nikakvu obavijest, niti o promjeni odvjetnika, niti o eventualnom nastavku ovrhe. Nakon blokade računa, otišla je u Finu da bi pokušala riješiti problem, no samo joj je rečeno da će joj biti otvoren novi račun, što je i učinjeno, ali odgovor na pitanje kako joj je mogla biti zaplijenjena naknada ni nakon razgovora s nekoliko službenika nije dobila, osim što su u Fini prebacili stvar na operatera i banku, a ovi pak opet na Finu.

To je samo jedan od mnogih slučajeva koji su doslovce zatrpali Finu, u čijoj je nadležnosti od ove godine provođenje ovrhe. Naime, Fina u slučajevima nepodmirenog duga daje banci nalog za blokadu svih ovršenikovih računa, a nakon plaćanja obavještava banku o deblokadi računa. Fina je, prema novom Ovršnom zakonu, preuzela prijašnju ulogu banaka u prisilnoj naplati i ona sada vodi Jedinstveni registar računa, a ovrhu provodi prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Kako se u svemu tome snalaze, a s obzirom da nezadovoljstva ima na obje strane, i kod ovršenika i kod ovrhovoditelja, pitali smo u Fini, ali bit će da su toliko zatrpani poslom pa već tjedan dana nisu našli vremena odgovoriti na pitanja tportala, ali i prozivke koje im je uputio Hrvatski helsinški odbor. Prema zadnjim Fininim podacima, a to su još uvijek oni od 13. siječnja 2011, broj blokiranih računa građana iznosio je 162.204, a broj računa poslovnih subjekata 109.237. Početkom godine pristiglo im je oko 11 milijuna računa i oko 600.000 osnova za plaćanje.

HHO je kritizirao i javne bilježnike, jer mnogi građani ostanu nemalo iznenađeni ako ranije nisu dobili rješenje o ovrsi od javnog bilježnika. No u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori ostali su neugodno zatečeni, kako kažu, 'paušalnim iznošenjima i neobjektivnom ocjenom o radu javnih bilježnika, bez navođenja ijednog pravomoćno okončanog konkretnog slučaja'.

'NE MOGU JAVNI BILJEŽNICI OPROSTITI DUGOVE'

'Javni bilježnici, čiji rad nadziru i Komora i resorno ministarstvo, ne provode ovršne postupke pa ne mogu ni biti odgovorni za to', kazao je tportalu predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković. Što se tiče dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, 'ono se dostavlja strankama prema propisima Zakona o parničnom postupku. Dostava se obavlja osobno ovršeniku, a osobnom dostavom smatra se i dostava preko oglasne ploče suda, kad se za nju ostvare zakonske pretpostavke. Naime, dostava preko oglasne ploče suda ni u jednom predmetu nije obavljena prije nego što se ovršeniku najmanje četiri puta pokušalo dostaviti preporučenu pošiljku s povratnicom, i to sve unutar 30 do 60 dana', naglašava Maleković.

'Osim toga, nisu javni bilježnici ti koji ovršeniku mogu nešto oprostiti, odgoditi i slično, a to je valjda to asocijalno ponašanje javnih bilježnika', dodaje ironično, 'već se s takvom zamolbom, možda i prije pokretanja ovršnog postupka, ovršenik može eventualno obratiti ovrhovoditelju. Međutim, ovršenici koji znaju da su nešto dužni, u strahu od ovrha, izbjegavaju preuzeti preporučene pošiljke i time sami sebi oduzimaju pravo na pravni lijek, pa i eventualnu mogućnost odgode ovrhe i dogovora s ovrhovoditeljem', upozorava Maleković.

No da problema s Ovršnim zakonom ipak itekako ima, shvatili su i u Ministarstvu pravosuđa pa su još prošli tjedan tportalu kazali da su izgledne izmjene tog zakona, ali o detaljima nisu još spremni govoriti. No možda će zakonodavac, između ostalog, ovaj put obratiti pažnju i na to da nije svejedno živi li od 5.500 kuna plaće samac, samohrani roditelj ili obitelj s dvoje ili više djece.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još