Hrvatska DEPRESIVNA SOCIJALNA SLIKA

Sve više Splićana treba novac za hranu

Socijalna slika Splitsko-dalmatinske županije i Splita, najveće hrvatske županije i drugog najvećeg grada u državi, depresivna je do bola: po posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje iz veljače ove godine, broj nezaposlenih u županiji dosegnuo je 42.261. U samo godinu dana narastao je za gotovo četiri tisuće, pa Split i njegova okolica i službeno imaju više nezaposlenih od gotovo dvostruko brojnijeg Zagreba

U samom Splitu nezaposlenih je trenutačno 17.242, dvije tisuće više nego lani.

Nema, doduše, tu ničega novoga: upravo je Splitsko-dalmatinska županija već gotovo dva desetljeća neslavni hrvatski rekorder. Još koncem devedesetih, na prethodnom izdisaju HDZ-ove vladavine, evidencija Zavoda za zapošljavanje nabubrila je do brojke od čak 50 tisuća. Analitičari smatraju da je ona danas nešto manja isključivo zbog ažurnijih činovnika u Zavodu, koji ekspresno brišu sve koji ne zadovoljavaju formu. Od 1999. godine do danas, naime, na širem splitskom području nije zabilježena doslovce nijedna spomena vrijedna investicija, niti je otvoren kakav proizvodni pogon, a istovremeno je propalo gotovo sve što propasti može: Jugoplastika, Adriavinil, Pomgrad, Melioracija, Jadrantekstil, Dalma...

Upitno još 10 do 15.000 radnih mjesta

Po podacima Hrvatske udruge sindikata, u ovom trenutku u županiji je upitno još 10 do 15 tisuća radnih mjesta, i to uglavnom u tvrtkama koje su još uvijek u većinskom državnom vlasništvu, poput Željezare, Dalmacijavina ili Imote, gdje radnici ionako žive kao nezaposleni jer - plaće nema mjesecima. Pribroje li se tomu privatne tvrtke u poslovnim poteškoćama, poput onih u vlasništvu Brune Orešara, jasno je da je kompletno 'ozbiljno' gospodarstvo Dalmacije spalo na dva brodogradilišta u Splitu i Trogiru. Prvo, splitsko, zapošljava tri i pol tisuće radnika i službeno je najveći hrvatski izvoznik. Ugasi li se, dakle, i dalmatinska brodogradnja, koja još uvijek visi o koncu, regija komotno može staviti ključ u bravu.

Nino Strmotic/PIXSELL
Kerum je očito zaboravio svoje predizborno obećanje da u njegovom mandatu 'više neće biti ni nezaposlenih, ni podstanara'
Za razliku od većeg dijela obale, Split se još uvijek ne može pohvaliti ni time da je grad koji živi od turizma: otvaranjem preuređenog hotela Split krajem prošle godine konačno je uspio doseći mizernu brojku turističkih postelja koju je imao još 1928. godine, kada je brojao tek dvadesetak tisuća stanovnika. U planu je još nekoliko hotela, na tržištu djeluje i nekoliko tisuća iznajmljivača soba, no sve skupa premalo je da bi se na turizam moglo računati kao na motor razvoja.

Sve više Splićana traži jednokratnu novčanu pomoć

Od čega, onda, Splićani uopće žive? To je, čini se, misterij na koji ekonomska logika teško može dati odgovor: s jedne strane građani su se pomamili za Kerumovim božićnicama od 400 kuna (oko 60 tisuća podijeljenih nezaposlenima i umirovljenicima, neiskorišteno ih je tek nešto više od tisuću), dok s druge broj zahtjeva za socijalnom pomoći ne bilježi dramatičan rast.

'Broj korisnika stalne socijalne pomoći kreće se oko 1.250 i ne bilježimo značajan porast', govori ravnatelj splitskog Centra za socijalnu skrb Ante Bjažević. No, priznaje, povećan je broj zahtjeva za jednokratnom pomoći koja varira do maksimalnog iznosa od dvije i pol tisuće kuna. 'Raste i broj građana kojima su potrebne naše savjetodavne usluge, prijemni ured Centra zagušen je ljudima koji se pokušavaju informirati o svojim pravima', kaže Bjažević.

Sličnim podacima barataju i u splitskoj gradskoj upravi: iz gradskog socijalnog programa godišnje se za različite namjene izdvoji i do deset milijuna kuna, a raspodjeljuju se najčešće obiteljima u ekstremno teškoj materijalnoj situaciji. Za njih 1.250 (i to iz evidencije Centra za socijalnu skrb) subvencioniraju se troškovi stanovanja s oko tri milijuna kuna, a u ovoj godini primijećen je povećan broj zahtjeva - samo u prva dva mjeseca u gradskoj upravi zabilježili su 800 zahtjeva.

Kerum zaboravio na obećanja o socijalnom blagostanju

'Tijekom prošle godine dodijelili smo 230 jednokratnih novčanih pomoći. Pored toga, za 460 socijalno ugroženih građana omogućili smo prehranu u pučkoj kuhinji, a za 160 starijih, bolesnih i nemoćnih sugrađana organizirali smo dostavu obroka na kućne adrese. Uveli smo i program 'prehrana u nabavci hrane', gdje dijelimo potrošačke bonove u iznosu od 200 kuna, a i tu bilježimo porast', kazali su nam iz splitske gradske uprave.

Daleko je to od gradonačelnikovog obećanja uoči izbora, kada je najavio da nakon njegovog mandata u Splitu 'više neće biti ni nezaposlenih, ni podstanara'. Nitko se još uvijek ne žali, možda je Splićanima dobra klima zaista dovoljna?
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još