IPAK DOBRE VIJESTI

Manje nasilja nad ženama u Dalmaciji

26.11.2012 u 15:20

Bionic
Reading

Dobre vijesti stižu od splitsko-dalmatinske policije: Sve je manji broj slučajeva nasilja nad ženama u toj županiji, jedan je od zaključaka s današnje tribine o problematici obiteljskog nasilja povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Policija je u protekloj godini zaprimila oko 1400 optuženih prijedloga, od čega se njih 860 odnosilo na nasilje nad ženama. 'Prije tri godine bilo je tisuću i nešto slučajeva nasilja nad ženama, pa je bilo 960, a sada je 860. Znači, bilježi se taj jedan pad oštećenih žena, ali sveukupno što se tiče nasilja u obitelji, broj prekršaja je isti, malo varira, nekoliko prekršaja gore - dolje. Upravo iz razloga što dolazi do drugog nasilja, među braćom, sestrama, rodbinom i stričevima, tako da je nasilje nad ženama malo u padu', kaže Stipe Jagnjić, voditelj Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u obitelji Policijske uprave Splitsko-dalmatinske i dodao kako je sve manji broj recidivista među zlostavljačima.

U posljednjih 10 godina situacija se promijenila. U čak 70 posto slučajeva žene trpe psihičko zlostavljanje i to onog uzrokovano ekonomskim prilikama. Upravo ovaj vid zlostavljanja nije dovoljno prepoznat u današnjem društvu ističe psihologica Maja Lipanović iz splitskog Obiteljskog centra.

'Kažu, znate, ne tuče me ili ne tuče dijete, a onda se čuje o takvom nizu emocionalnih pritisaka, uvreda, povreda i zastrašivanja koji su gori od svake fizičke kazne. To je istina. Mi nismo dovoljno senzibilizirani da riječ nanesena od bliske osobe više boli nego što je fizička kazna', naglasila je Lipanović.

Nove izmjene Zakona o socijalnoj skrbi pomoći će upravo u riješavanju ovog oblika nasilja, rekla nam je Tatjana Vukman ravnateljica splitskog Centra za socijalnu skrb.'Gdje predlažemo izmjene zakona u smislu da se maksimalno zaštiti žrtva nasilja u obitelji na način da se nasilnik izdvoji iz obitelji i da na svaki mogući način ostatak obitelji bude zaštićen, bez obzira na vlasništvo stambenog prostora', pojasnila je Vukman.

Najveći problem ipak nastaje kada žrtvu treba i fizički odvojiti od zlostavljača. Naime, od Splita do Dubrovnika postoji tek jedna sigurna kuća sa devet kreveta, upozorava Ivanka Luetić Boban, predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova.

'A po europskom normativu je jedno mjesto na 10 000 stanovnika. Dakle, izjava ministrice Opačić je totalno nebulozna. Naime, ona je izjavila da u Hrvatskoj postoji dovoljan broj sigurnih kuća. Nekada su prazna mjesta, pa i u bolnici ima praznih mjesta pa to nije razlog za smanjenje kapaciteta', napominje Luetić. Koliko je situacija loša, najbolje govori podatak da je splitska sigurna kuća prošle godine uspjela zbrinuti tek trećinu žena koje su tražile pomoć.