U Srbiji je podignuta velika halabuka zbog aktivnosti nepoznatih dronova iznad vojarni na jugu te zemlje. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, sklon pompoznosti, čak je u zrak podignuo MiG-ove tamošnjeg ratnog zrakoplovstva. Mirko Bilandžić, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i sigurnosni stručnjak, za tportal je kazao da mu je sve to - simpatično
Bilandžiću je nestvarno to da bi neka ozbiljna i profesionalna obavještajna agencija provodila operaciju na takav način, prema informacijama iz Srbije. Iz te države su posljednjih dana stigle vijesti o desecima nepoznatih dronova koji lete oko vojarni, padaju po grobljima i njivama...
Srbijanska vojska objavila je u srijedu da je srušila dron koji je letio u blizini vojnih lokacija na području jugozapada te države, u blizini Kosova. Kako su naveli, dron je srušen primjenom mjera elektroničkog ometanja u neposrednoj blizini vojnih objekata u garnizonu Raška. Ministarstvo je poručilo da će Vojska Srbije i dalje rušiti sve bespilotne letjelice koje se nađu u zoni zabrane leta i u blizini vojnih objekata. U Srbiji vjeruju da se radi o dronu koji je stigao s područja Kosova.
vezane vijesti
Bilandžić je podsjetio da je dominantan oblik provođenja obavještajnih operacija upravo tajnost. Prema tome, nema baš neke logike podignuti u zrak nešto što će svi odmah vidjeti. Međutim, dopustio je mogućnost, jer agencije to ponekad rade, da se nešto izvede toliko loše, šlampavo i očito tako da svi pomisle da nema šanse da je zapravo riječ o obavještajnoj operaciji sakupljanja podataka, a oni to zaista rade. Ipak, ne vjeruje da je to ovdje slučaj. Postoji mogućnost i da se 'zaigrao' neki pojedinac, ali postavlja se i pitanje zašto bi netko koristio dronove pored satelita, kojima se sve može snimiti kao na dlanu. No, dodao je Bilandžić, kada se pojavi nešto novo, onda se može koristiti na svakakve načine, pa i za ovo što radi Vučić.
Naglasio je da se dronovi mogu upotrijebiti u obavještajne svrhe te se to i događa. Ono što se odvija u Norveškoj svakako ima svoj ratio. Podsjetimo, posljednjih mjeseci stižu vijesti o neidentificiranim bespilotnim letjelicama koje zuje nebom iznad Sjevernog mora, posebno u blizini važnih norveških energetskih i vojnih objekata. Nakon što su u eksploziji sabotirani plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 u Oslu je porasla zabrinutost da bi Kremlj mogao ciljati norveške objekte u moru u pokušaju da zastraši konkurenciju. Budući da je Norveška zamijenila Rusiju kao glavni europski izvor prirodnog plina, vojni stručnjaci sumnjaju da su bespilotne letjelice djelo Moskve. Kao moguće motive za letove dronova navode špijunažu, sabotažu i zastrašivanje.
Vlada je stoga poslala ratne brodove, plovila obalne straže i borbene zrakoplove da patroliraju oko objekata na moru. Norveška nacionalna garda rasporedila je vojnike oko kopnenih rafinerija oko kojih su također zujale bespilotne letjelice. U ponedjeljak je Norveška agencija za naftnu sigurnost pozvala na veći oprez zbog nepoznatih bespilotnih letjelica koje su viđene blizu morskih plinskih i naftnih platformi, upozoravajući da mogu predstavljati rizik od nesreća ili namjernih napada.
Norveški premijer Jonas Gahr Stoere rekao je u srijedu da se prelijetanje bespilotnih letjelica 'uglavnom događalo u rujnu' i da su bile 'različitih veličina' te da je njihova aktivnost bila 'neuobičajena'. Međutim ponovio je da nije vidio posebne prijetnje protiv norveškog plinskog i naftnog sektora na moru te nije zatražio vojnu pomoć saveznika.
I u Hrvatskoj je krajem rujna na nebu iznad vojarne u Kninu prijavljena aktivnost nekoliko sofisticiranih dronova nepoznatog porijekla. Kako je tada pisao Nacional, navodno nisu ostavljali uobičajen trag, odnosno signal koji bi bio zabilježen na radarskim instrumentima. Prvi su ih primijetili vojnici na straži u dvjema kninskim vojarnama, a potom su angažirane sve raspoložive snage. Između ostalog, u grad su poslane specijalne policijske postrojbe te agenti SOA-e i VSOA-e.
Pokrenuta je istraga na više razina pa su tako u samom Kninu provjeravani svi registrirani vlasnici dronova te sve osobe i tvrtke koje s njima imaju bilo kakve veze, ali do danas bez konkretnog rezultata. Hrvatska je nakon pada drona na zagrebačkom Jarunu u ožujku odlučila kupiti protuzračne sustave srednjeg dometa jer se pokazalo da smo u potpunosti nezaštićeni od mogućih prijetnji iz zraka. A posljednji ratovi u Nagorno-Karabahu i Ukrajini pokazuju sve veću važnost dronova, kao i sustava za borbu protiv njih.
Dronovi ili besposadne letjelice imaju različitu primjenu - komercijalnu i vojnu, a mogu se koristiti i u obavještajne svrhe. Dok se Ukrajinci bore protiv vojnih kamikaza dronova, primjerci koji su viđani u Srbiji, Hrvatskoj ili Norveškoj spadali bi u kategoriju bespilotnih letjelica koje se koriste u obavještajne svrhe te je riječ i o tehničkom prikupljanju obavještajnih podataka.
Takav oblik prikupljanja podataka naziva se SIGINT (signals intelligence) te ima brojne potkategorije. Obavještajne podatke, u ovom kontekstu, čine informacije koje organizaciji ili pojedincu pružaju podršku za donošenje odluka i moguće stjecanje strateške prednosti. Izraz se često skraćuje kao 'intel'. Obavještajne agencije diljem svijeta koriste SIGINT u prikupljanju stranih i domaćih podataka.
