Hrvatska vlada treba prestati smještati djecu i odrasle s invaliditetom u ustanove i tako zaustaviti segregaciju osoba s invaliditetom, upozorilo je pet stranih i domaćih udruga za ljudska prava u pismu poslanom u srijedu premijeru Andreju Plenkoviću, objavljeno je na internetskoj stranici Human Rights Watcha (HRW)
Prema podacima vlade za 2017. godinu, više od 7800 odraslih i djece s invaliditetom živi u državnim ustanovama, a više od 2000 osoba živi u privatnim ustanovama koje se financiraju iz državnog proračuna. Nije poznato koliko osoba je dugoročno smješteno u psihijatrijskim bolnicama bez njihove suglasnosti, upozoravaju organizacije.
Iako je isprva bilo napretka, proces premještanja ljudi iz ustanova i njihovo uključenje u život u zajednici gotovo je stao, navodi se u pismu što su ga poslale HRW, Inclusion Europe, European Network on Independent Living (Europska mreža za samostalan život), Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za mirovne studije.
vezane vijesti
"Pozivamo vas da osigurate svakoj osobi s invaliditetom pravo življenja u zajednici kao i poslovnu sposobnost, uključujući i reformu zakona koji nisu u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (CRPD)", stoji u pismu upućenom Plenkoviću.
"Vlada RH trebala bi ispuniti svoje obećanje da će poštovati prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka", izjavila je Emina Ćerimović iz HRW-a. "Vlada je pomogla da ovo postane stvarnost stotinama ljudi s invaliditetom i trebala nastaviti s time za tisuće drugih."
Po službenim podacima, između 2011. i 2016. godine vlada je pružila potporu za premještaj otprilike 700 ljudi iz državnih ustanova u organizirano stanovanje u zajednici.
Vlada treba donijeti jasan plan za postupno ukidanje tih ustanova te razviti potporu u zajednici kako bi djeca s invaliditetom mogla odrastati u obiteljima, a odrasle osobe s invaliditetom neovisno živjeti u zajednicama uz potrebnu potporu.
"Potrebni su brži koraci kako bi Hrvatska ispunili svoje obaveze prema međunarodnom ugovoru o pravima osoba s invaliditetom, ratificiranom prije 10 godina", rekao je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb. Istaknuo je da to uključuje uklanjanje svih zakonskih i društvenih prepreka koje osobama s invaliditetom onemogućuju puno uključenje i sudjelovanje u zajednici.
Udomiteljstvo nije neovisan život
Prema podacima vlade od travnja 2018. godine, više od 2455 osoba s invaliditetom živi u udomiteljskoj skrbi.
Vlada je 21. svibnja objavila nacrt Zakona o udomiteljstvu koji bi dao prednost smještaju odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljstvo, uključujući i osobe koje ne daju svoj pristanak.
Organizacije ističu da se udomiteljstvo ne može smatrati neovisnim življenjem odraslih osoba u zajednici, kao što to nalaže Konvencija te podsjećaju da je slanje odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljsku skrb kritizirao Odbor Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.
"U skladu s međunarodnim ugovorom o pravima osoba s invaliditetom, Hrvatska mora poštovati pravo samostalnog života u zajednici svih osoba s invaliditetom, bez obzira na njihovo oštećenje, potrebu za potporom ili dob", kazala je zamjenica ravnatelja Europske mreže za samostalan život Ines Bulic Cojocariu.
Osobe s psihosocijalnim invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama i osobe koje žive u udomiteljskoj obitelji isključene su iz vladinih nastojanja provedbe deinstitucionalizacije, upozoravaju organizacije.
Tisuće pod skrbništvom
Mnoge osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama završe u ustanovama socijalne skrbi ili u udomiteljstvu zato što im je oduzeta poslovna sposobnost ili pravo donošenja vlastitih odluka. Skrbnik donosi sve odluke za takvu osobu, a u Hrvatskoj se oko 18.000 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama nalazi pod skrbništvom.
U lipnju 2014. Sabor je izglasao novi Obiteljski zakon koji je potpuno ukinuo skrbništvo te je nametnuta i obaveza sudovima da revidiraju sve prethodne odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti s ciljem vraćanja djelomične ili potpune poslovne sposobnosti.
Otad su sudovi revidirali samo 1179 predmeta te vratili potpunu poslovnu sposobnost za samo 95 osoba i djelomičnu poslovnu sposobnost za 273 osobe.
Vraćanje djelomične poslovne sposobnosti znači da sud može odrediti koje odluke osoba može donositi samostalno, a koje će nastaviti donositi skrbnik, kao što su one vezane za smještaj ili zdravstvenu skrb.
Predsjednik Inclusion Europe Jyrki Pinomaa upozorava stoga da "skrbništvo, kao i drugi oblici ograničavanja prava na donošenje odluka, nisu u skladu s hrvatskim obvezama vezanim uz ljudska prava".
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamči pravo svim osobama s invaliditetom na samostalno življenje i uključenost u zajednicu, bez obzira na vrstu njihova invaliditeta, dob, višestruke poteškoće ili potrebu za visokom razinom podrške, a sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za življenje u zajednici.
U prosincu 2017. Vijeće Europske unije pozvalo je vlade članica EU da osiguraju svakome pravo na samostalno življenje u svojim zajednicama i na aktivnu ulogu u društvu.
