Da bi osmislio i proveo 'novu pravednost', predsjednik Ivo Josipović skupio je socijalno najosjetljivije i ekonomski najpotkovanije ljude u Vijeće za socijalnu pravdu i Savjet za gospodarstvo. U Splitu je prošli tjedan najavio da okupljanje tih tijela kako bi zajedno otkrili uzroke i rješenja dužničke krize građana.

Na službenoj stranici Ureda predsjednika piše da su neki od članova Savjeta za gospodarstvo vlasnici korporacija i šefovi banaka Emil Tedeschi, Božo Prka, Zdenko Adrović, Dragutin Drk, itd S druge strane, tu je i Vijeće za socijalnu pravdu. Oni se, kažu, sastaju u prosjeku svaka tri do četiri mjeseca, a prema riječima predsjednika Građanske udruge za ljudska prava Zorana Pusića posljednji put sastali su se u listopadu prošle godine na temu socijalne integracije i stambenog zbrinjavanja. Posljednji Josipovićev poziv dobili su u siječnju, no susret je u zadnji tren otkazan. Poziv predsjednika na raspravu o dužničkoj krizi još nitko nije dobio.

Pusić kaže da su i oni u početku imali organizacijskih problema, no da su ih riješili tako da se nakon predsjednikova poziva i definiranja teme, tjedan dana prije sjednice na Pantovčaku sastaju u Kući ljudskih prava. Tada kroz raspravu jasnije definiraju svoja stajališta prije nego ih iznesu pred Josipovića. 'Nije dobro kada su sjednice nepripremljene pa svatko vidi stvar iz specifičnog ugla i onda se ne dođe do zaključaka. Ovako smo konkretniji i predsjedniku dostavljamo savjete s uputama kako što treba napraviti, ili čak pisane dokumente s kojima predsjednik može i pred Vladu', rekao je Pusić, uvjeren, naravno, u smisao njihova posla. 'Ako je dobro formulirano naše mišljenje, imao sam zasad osjećaj da Josipović naše stavove prihvaća i pokušava formulirati zaključke s kojima ide pred Vladu.'

Ni drugi član, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski, ne sumnja u dobre namjere predsjednika Josipovića: 'Nema razloga za sumnju da će predsjednik učiniti sve što mu se predloži, ali pitanje je njegove ingerencije koliko će nešto biti ostvareno.'

Umirovljena profesorica psihologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Krizmanić ističe kako ona malo može reći o uzrocima i rješenjima dužničkih problema građana jer je ona psihologinja, no vjeruje svojim kolegama iz vijeća, koji su svih različitih struka, da će pronaći dobro rješenje. 'Građane treba maksimalno zaštititi, to je dužnost države', rekla je Krizmanić. 

Ako napokon dobiju poziv da pokušaju naći rješenje dužničke krize građana, većina će se, čini se, zalagati za to da se država pobrine za pravedniju raspodjelu bogatstva.

Pusić kaže kako mu se čini da je zavladalo mišljenje da se država nema što petljati u tržište te smatra kako je to pogrešno jer je Vlada ta koja se treba brinuti za dobrobit građana: 'Jedno Vijeće za socijalnu pravdu trebalo bi stati na stanovište da država ne treba i ne smije dužničku krizu prepustiti bankama. I to ne samo kada su u pitanju najsiromašniji. Banke nisu socijalne ustanove, one su ustrojene da stvaraju profit.'

Upitan bi li se složio s prijedlogom ministra financija Slavka Linića da se ograniče minusi na tekućim računima građana, Pusić kaže da to i treba biti briga države: 'Treba uputiti građane da svoje dugove ne rješavaju tako da posuđuju od onih koji će se ponašati kao beskrupulozni kamatari, nego da vrate dug tako da im kamate ne budu na kraju veće od cijelog duga.'

Žarko Puhovski ne slaže se s ograničavanjem minusa i smatra to zadiranjem države u odluke građana. On kaže da država treba pravednije raspodijeliti bogatstvo i 'igrati se Robin Hooda' tako da detektira one koji su posljednjih pet godina najviše profitirali i od njih vrate 'višak' siromašnima. 'Hoće li to biti novi porez ili nešto drugo, to je stvar Vlade', rekao je Puhovski.

Kada je u pitanju predsjednikova nedavna izjava da mnogi građani previše kukaju umjesto da zasuču rukave, psihologinja Krizmanić procijenila je da se predsjedniku ta izjava tek 'omakla'. 'Takvo što reći je neprimjereno. Kukaju samo oni koji imaju, i to od dosade, a oni koji nemaju čupaju se noktima da prežive.'