Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj ugrađuje bežične mreže koje podržavaju standard Wi-Fi 6.

Dio je to projekta e-Škole u sklopu kojeg bi do 2022. godine u digitalnu transformaciju osnovnih i srednjih škola trebalo biti uloženo 1,6 milijardi kuna.

CARNET je nositelj projekta koji je u provedbi od 2015. godine. Druga je faza počela 2018. godine i obuhvaća sve škole financirane iz Državnog proračuna.

Tri puta brži prijenos podataka

Prijelaz na standard Wi-Fi 6 trebao bi omogućiti ne samo do tri puta brži prijenos podataka, već i učinkovitije upravljanje prometom, manju latenciju, kao i višu razinu pouzdanosti sustava pri povezivanju većeg broja uređaja na pojedinu bežičnu pristupnu točku.

Za razliku od standarda 802.11ac standarda, koji radi samo na rasponu frekvencija 5 GHz, 802.11ax radi na 2.4 GHz i 5 GHz, a u budućnosti i na 6 GHz. Dodatno, 802.11ax će moći komunicirati s uređajima koji podržavaju starije standarde.

U praksi, tvrde u CARNET-u, to znači da će se školama osigurati moderna bežična mrežna infrastruktura koja omogućava istovremeno spajanje svih učeničkih uređaja i pristup edukativnim aplikacijama i multimedijskim sadržajima koji s vremenom zahtijevaju sve veću mrežnu propusnost.

Sigurnije školske mreže

S novim naprednim funkcijama Wi-Fi 6 omogućava uštedu baterije korisničkih uređaja, a time se otvara veća mogućnost i za korištenje uređaja iz domene interneta stvari (Internet of Things, IoT) u školama.

Posljednja generacija sigurnosnog protokola WPA3 (Wi-Fi Protected Access 3) omogućuje podizanje razine kibernetičke zaštite korisnika školske mreže.

Korištenjem dediciranih vanjskih aplikacija omogućena je upravljivost sustavom mrežnog rješenja za škole putem podržanih API-ja (Application Programming Interface) poziva što omogućava bržu, jednostavniju i efektniju reakciju školskih administratora u otklanjanju poteškoća na mreži, kao i adekvatniju podršku CARNET-ovih službi.

Potražnja će samo rasti

Važnost kvalitetne i pouzdane mrežne infrastrukture pokazala se i uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa i odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o provođenju nastave u školama prema tri modela (nastava u školi, mješoviti oblik nastave i nastava na daljinu) što je povećalo opseg i intenzitet korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

No, upozoravaju u CARNET-u, povećanje razine korištenja IKT-a nije samo privremena pojava uzrokovana održavanjem nastave na daljinu već je evidentna je i u situaciji kada se nastava održava u učionicama. Stoga očekuju kako će potrebe za funkcionalno adekvatnom infrastrukturom i dalje rasti.

Smatraju kako je potrebno osigurati pravovremenu intervenciju u prometu na linku za pojedinu školu kako bi se omogućila neometana provedba svih nastavnih procesa te veći zahtijevani kapacitet za pojedini mrežni promet.

Fokus se stavlja na bolju podršku multimediji, bolju upravljivost kroz središnji sustav za upravljanje i nadzor, veću brzinu pri uklanjanju tehničkih poteškoća, bolju podršku korištenja i slično.