Odgovor znanstvenika, temeljen na raznim istraživanjima, ovisi o tome što vi sami smatrate pod najboljim godinama. Prema riječima Johna Mirowskyja, sociologa na Sveučilištu Teksas, po pitanju biologije najbolje su kasne tinejdžerske godine ili rane dvadesete godine.

Prema njegovim riječima, u toj dobi jajne stanice su najsvježije, a reproduktivni sustav nalazi se na svom vrhuncu. Žene u dvadesetim godinama imaju najmanju vjerojatnost razvijanja kroničnih zdravstvenih problema koji bi mogli biti rizični za njih ili bebu, u tim godina je i najmanji postotak rizika od spontanog pobačaja, izvanmaternične trudnoće, mrtvorođene djece i neplodnosti, piše Huffington Post

Međutim, biološka najbolja dob za rađanje često nije u skladu s društvenom najboljom dobi za rađanje, posebice u društvu koje je organizirano oko obitelji s manjim brojem članova te ženama koje rade puno radno vrijeme. Tako se većina osoba u kasnim tinejdžerskim godinama ili ranim dvadesetima ne osjeća spremno za roditeljstvo. Ukoliko se trudnoća dogodi u toj ranijoj dobi, često je prate društvene poteškoće, a prema riječima sociologa Mirowskyja, trudnoća u ranim dvadesetima najčešće se događa izvan braka i vrlo često ometa nastavak obrazovanja.

'Ljudi reproduktivno sazrijevaju jedno desetljeće prije nego Amerikanci sazrijevaju društveno', rekao je Mirowsky, a s njim se slažu i brojne osobe od dvadeset i nekoliko godina koje tvrde da se u toj dobi još uvijek osjećaju neodgovorno i nezrelo da bi postali roditelji.

Najbolja dob za rađanje mogla bi biti dob u kojoj žena ima najveću šansu za rođenje zdravog djeteta. Tako jedna kalifornijska studija zaključuje da je najbolja dob za prvi porod 26 godina jer su tada najmanje šanse za rođenje djeteta s kakvim poremećajem. Druga studija pak, bazirana na nacionalnim podacima, u obzir je uzimala druge faktore, točnije stope smrtnosti dojenčadi te se kao najbolja dob za rađanje pokazala 32. godina života.

Treće istraživanje pokazalo je pak kako je najbolja dob za rađanje, što se tiče dugoročnog zdravlja majke, 31. godina. Pokazalo je to telefonsko istraživanje provedeno na ženama u dobi 45 do 95 godina. U prosjeku su žene najmanje postporodiljne psihičke poremećaje imale ako su prvo dijete rodile sa 29 godina. Najbolje općenito zdravlje bilo je kod žena koje su prvo dijete rodile sa 30 godina. Dugoročno fizičko dobro zdravlje imale su one koje su rodile sa 31 godinom.

Ukoliko se najbolja dob za rađenje definira u okvirima najdužeg očekivanog životnog vijeka za majku, onda ona iznosi 34 godine. Mirowsky je tijekom tog istraživanja razgovarao sa 1.890 majki, pitao ih za njihovo trenutačno zdravstveno stanje, uključujući kronične bolesti, probleme s kretanjem te još nekih drugih problema. Nakon toga je provjerio podatke o mortalitetu žena koje su imale slične životne uvijete kao i one s kojima je razgovarao te napravio zaključak o najboljim godinama za rađanje prvog djeteta u okvirima dugoročnog zdravlja i mortaliteta za majke.

'Žena koja je rodila prvo dijete sa 34 godine vjerojatno će biti, u zdravstvenom smislu, 14 godina mlađa od žene koja je rodila sa 18 godina', izjavio je Mirowsky za Daily Mail, a ženama u dvadesetima koji razmišljaju o tome kako da usklade školovanje, rad na karijeri i obiteljski život, ponudio je savjet: one mogu očekivati optimalne zdravstvene ishode i ako odgode majčinstvo u svoje tridesete godine.

Ipak, ako žena želi imati više djece, trebala bi prvo dijete roditi i prije 34 godine jer za zdravlje majke i djeteta najbolje je da se posljednje dijete rodi prije 35 godine majke. Upravo je to zaključak istraživanje koje je 2002. godine proveo Angelo Alonzo, sociolog na Sveučilištu Ohio. U tom istraživanju otkriveno je kako su žene koje su rađale nakon 35. godine imale veći sistolički krvni tlak, veće razine glukoze u krvi, bile su slabijeg općeg zdravlja te su bile lošije pokretljive kasnije u životu za razliku od žena koje su rodile prije 35 godina.