Obitelj i dom INTELIGENCIJA I GODINE

Kakva su djeca starih očeva?

Svijet je obišla vijest da je 96-godišnji indijski penzioner postao najstariji otac na svijetu, ali i bez časnih iznimki, muškarci sve kasnije postaju tate. Kakvo genetsko nasljeđe ostavljaju potomstvu? Stari očevi, pametna djeca, kažu stari, ali znanstvenici dokazuju da djeca muškarca starijeg od 50 godina ima 6 IQ bodova manje od djeteta 20-godišnjeg oca. Genetičari također upozoravaju da djeca očeva starijih od 55 godina mogu oboljeti od autizma i shizofrenije. Ali zato dulje žive

Počet ću opet stihovima prastare dječje pjesme iz doba kada su se zabavni dječji hitovi na radiju izvodili jednako često kao danas pjesmice Jelene Rozge. Pjevajući o ljudskom starenju, razdragani mališani veselo cvrkuću refren: Sa pedeset kosa sijedi/sa šezdeset štap ti vrijedi/sedamdeset glava klima/osamdeset zima, zima/u devedesetoj srce već se hladi/a sa sto ljeta još smo mladi!

Ako su živi, raspjevani su klinci danas vjerojatno u desetljeću u kojem im 'štap vrijedi' i malo kojem od njih pada na pamet još praviti djecu kao Indijac Ramajit Raghav. On je sa 96 godina, na samom pragu pjesničke 'mladosti', postao po drugi puta otac – izvještavaju neki dan svjetski mediji- srušivši vlastiti rekord od prije dvije godine kada mu je kao najstarijem muškarcu na svijetu supruga Shakuntala Devi u 52. godini rodila prvog sina. Sretni umirovljenik, zemljoradnik i vegetarijanac Raghav tvrdi da je djecu dobio prirodnim putem, onako kako se već prave djeca jer ionako ne bi imao para za lijekove i liječničku ispomoć, a plodno čudo objašnjava time da je prije poznanstva sa suprugom živio u dugogodišnjem celibatu, pa se nije trošio.

Sve je više starijih očeva

I mi Hrvati ne zaostajemo mnogo za Indijcima jer je naš legendarni glumac Zvonimir Papa Rogoz prije trideset i koje u devedesetoj, u godinama kada 'srce već se hladi', prvi puta postao tata, iako se indijska nacija na polju nataliteta pokazala malo produktivnijom od nas. Na stranu s časnim iznimkama, ali raste broj starih očeva, od Michaela Douglasa do našeg Krste Papića, što zbog napretka medicine, što zbog boljih životnih uvjeta, što zbog češćih razvoda brakova i zasnivanja novih obitelji s mnogo mlađim ženama koje žele ispuniti svoju biološku funkciju s mnogo starijim partnerima. A i neki muški u trećoj dobi žele prkositi sijedoj kosi, štapu i klimavoj glavi. Općenito, muškarci sve kasnije postaju očevi. U Europi su 1980. prvo očinstvo doživjeli sa 27,9 godina, a 2011. s punih 30. U Njemačkoj je 1990. godine 25 posto djece imalo očeve starije od 35 godina, 2000. godine 30 posto, a 2007. već 40 posto mališana.

Stari Indijci su izmislili formulu idealnih godina žena i muškaraca za sretan i dugovječan brak. Ona kaže da žena mora imati polovinu godina muškarca plus sedam. Ako je muškarac star 20, žena mora imati 17, ako je star 50, žena mora imati 32, ako je star 70, žena mora imati 42, ako je star 90, žena mora imati 52 godine... Mudraci iz domovine živahnog Ramajita Raghava očito su imali na umu da žena treba uredno opsluživati svoga čovjeka, a usto u svim kombinacijama, pa i u njegovim poznim godinama, biološki biti spremna na produžetak vrste.

Ali kakvo genetsko nasljeđe daruju stari očevi potomstvu? Stari očevi, pametna djeca, kažu naši stari. Slaže li se s time današnja znanost? Kasno majčinstvo važi kao riskantno, a kasno očinstvo kao hirovito dokazivanje muškosti, čemu je razlog stajalište da ženska jajašca stare za razliku od spermija, budući da ih muškarci stalno proizvode nove, dok žena koristi jajašca iz rezervoara stvorenog pri njenom rođenju u jajnicima. Neumitna starost u žene, vječna mladost u muškarca?

202664 ,213262 ,181732 ,145729

U starijih se očeva genotip (ukupno nasljeđe djeteta) mijenja više nego kod mlađih tata,
a što je otac stariji, to je više tzv. nezavisnog nasljeđivanja, zaključuje grupa genetičara iz Velike Britanije, Islanda i Danske na temelju novih istraživanja objavljenih u znanstvenom magazinu Nature. Za razliku od majke – kažu oni - koja, nezavisno o životnoj dobi, uvijek prenosi djetetu 15 de-novo-mutacija (ne nasljeđuju se iz generacije u generaciju, nego se pojavljuju prvi puta, što je važno za evoluciju, ali je odgovorno i za razvoj nekih bolest), 20-godišnji otac ih u prosjeku prenosi 25, a 40-godišnjak čak 65, što će reći da se udvostručuju svakih 16,5 godina.

Drugim riječima, što je muškarac stariji, to njegovi spermiji nose više de-novo mutacija, a više njih povećava vjerojatnost da se u djeteta, tvrdi jedan izraelski genetičar, razvije mutacija koja dovodi do autizma. Njegov švedski kolega također zaključuje da u djece očeva starijih od 55 godina postoji jasno izražen rizik od obolijevanja od manično-depresivnih smetnji. Dokazano je također da o starosti oca ovisi hoće li dijete naslijediti od majke klasičnu hemofiliju, tj. hemofiliju A.

Sinovi starijih očeva žive duže

Liječnici opominju da je u 40-godišnjih majki vjerojatnost dobivanja djeteta sa sindromom Down 1:100, dok malo tko upućuje na to da je vjerojatnost 50-godišnjaka da će mu dijete biti autistično ili shizofreno 1:200, premda za razvoj ovih bolesti nije odgovoran samo jedan genetički poremećaj kao kod Down sindroma, nego se moraju poklopiti i neki drugi nepovoljni faktori. Jedno američko istraživanje ruši i mit o starim očevima i pametnoj djeci. Ono dokazuje da potomstvo muškaraca starijih od pola stoljeća ima 6 IQ bodova manje od djeteta 20-godišnjeg oca.

I u genetici stoga može vrijediti poslovica 'pitat će te starost gdje je bila mladost', te američki genetičar Alexey Kondrashov sa Sveučilišta Michigan savjetuje onima koji odlažu očinstvo da, poput životnog osiguranja, u mladosti zamrznu spermu za stare dane.

Ali ima i dobrih vijesti. Znanstvenici, naime, dokazuju da djeca starijih očeva i njihovi unuci, žive duže od potomstva jako mladih muškaraca. Kao što vjerojatno znate, pokazatelj starosti organizma su zaštitne kapice na krajevima kromosoma, tzv. telomere, koje se skraćuju svakom diobom stanice. Nakon mnogo dioba – u visokoj starosti – dolazi do strukturnih i genetskih problema, a rezultat je starenje i umiranje stanica tkiva i cijelog organizma. Imate li kraće telomere, u prosjeku ćete živjeti kraće, nasljeđujući dužinu telomere od roditelja i prenoseći je na potomstvo. No grupa stručnjaka s američkog Sveučilišta Northwestern na čelu s antropologom Danom Eisenbergom nedavno je provela istraživanje na 1.779 mladih Filipinaca, došavši do zaključka da su naslijeđene duže telomere povezane sa kasnim očinstvom, te da se tijekom života skraćuju u ostalim tkivima, ali ne i u spermi. Međutim, nitko još ne zna zašto sperma stari drukčije od ostatka tijela i koji to mehanizam omogućuje sinovima starih očeva da dulje žive.

No pazite, dužina telomera ne ovisi samo o genetskom nasljeđu i starosti očeva, nego i o socijalnim prilikama i životnim navikama, načinu prehrane, fizičkoj aktivnosti i mentalnom zdravlju, pa ćete stotu doživjeti imate li na umu i ove čimbenike. Možda ne tako pametni kao da vas je tata začeo u cvijetu mladosti, ali zato dugovječni kao vaš stari razigrani otac.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više