Malo tko u vrijeme krize ne misli da mu novac curi kroz ruke, u trgovinama se čudimo kako je moguće da nismo napunili vrećicu, a platili smo sto kuna… Nesumnjivo je došlo vrijeme za kontrolu potrošnje. Mislite li da to za vas ne vrijedi jer dobro zarađujete, vodite računa o tome da je kriza i da se svačija situacija može promijeniti, a kaže se i da treba štedjeti kad imamo. Savjeti koje nudimo hladni su i racionalni, ali kad je novac u pitanju, samo takvi mogu pomoći
1.Odredite prioritete i osvijestite što si možete priuštiti, a što je za vas luksuz
Razumne ljude ne treba puno uvjeravati u to da osnovne životne potrebe moraju imati prioritet u plaćanju. Jesti moramo, a oni koji naplaćuju režije i kredite u poziciji su da nas natjeraju na redovito plaćanje ili će nam jako zakomplicirati život. Pripadate li onima kojima ostane nešto novca nakon plaćanja hrane, kredita i režija, nazovite taj iznos svojim džeparcem i načinite prioritete/plan trošenja za svaki mjesec. Ne odustajte od plana, jer ne možete imati sve.
Gadgeti i druga čuda tehnike zabavni su i privlačni, ali ako će vas uvaliti u dugove i stres, treba ih se odreći na vrijeme. Isto vrijedi i za odlazak u kafiće kao najrašireniji hrvatski sport. Opravdanje da trebamo društvo ovdje ne pali - uvijek se možete sastati kod nekoga doma, na plaži, u parku… Vaša pozicija zapravo je pitanje napola pune ili prazne čaše – možete biti nesretni zato što nemate za sve ili biti svjesni da pripadate sretnoj manjini koja si može priuštiti sitna zadovoljstva. Uživajte u njima koliko god mali džeparac imali!
2.Pažljivo s karticama, ali koristite i njihove prednosti
Kreditne kartice praktična su zamjena za novac samo ako ga imate toliko da ne morate kontrolirati i evidentirati potrošnju. Svi manje bogati trebali bi se prema karticama odnositi oprezno kao da su pravi novac i uvijek zapisati koliko su potrošili. Dovoljna vam je jedna debitna i jedna kreditna kartica, a revolving kartice najbolje je zaboraviti. Mnogi i ne znaju kakvu karticu imaju, a revolving kartica je zapravo nenamjenski kredit s relativno visokom kamatom, što je glupo plaćati kad kreditnom karticom možete kupiti puno robe na najviše 12 rata bez kamata.
Za robu velike vrijednosti i dugog roka otplate (npr. automobil) mudrije je iskoristiti namjenske (uglavnom bankovne) kredite jer su uglavnom povoljniji. Kupnja na rate bez kamata ujedno je najveća prednost kreditnih kartica i odlično rješenje za veće troškove koji se pojavljuju rjeđe (registracija automobila, zimski kaput, ljetovanje, školske knjige i oprema, kućanski aparati…). Pazite, jer unatoč malim ratama, nekoliko istovremenih otplata lako može postati veliko opterećenje na dulji rok. Otplata na rate je zaduživanje za budućnost i trošenje novca koji još nemate pa ima opravdanja samo ako imate stabilne i sigurne prihode te ako nije realno očekivati da se to naglo promijeni.
3.Novac 'curi' u malim iznosima
O većim troškovima većina nas promisli i obično znamo koliko smo potrošili na skupe stvari. Najčešće ne vodimo računa o tome koliko tijekom mjeseca potrošimo na kave, sladoled, novine, kino… Zaposleni često naručuju (uglavnom nezdravu) hranu iz cateringa - i to spada u kategoriju troškova koji nam se čine pojedinačno sitni, a nakupe se tijekom mjeseca. Možda mislite da zbog prezaposlenosti ne možete drukčije i da takvi obroci nisu skupi, ali catering mora zaraditi, i koliko god kupovali jeftinije zbog velikih količina, nema nimalo sumnje da se uz vrlo malo utrošenog vremena na kuhanje možete hraniti jeftinije i zdravije.
4.Kupujte planski i budite svjesni trikova prodavača
Malo tko ima vremena proučavati gdje se danas prodaje nešto dobro na akciji, a gdje sutra. Puno puta smo zaključili da svaki trgovački lanac nešto nudi povoljno, a nešto skuplje nego drugi. A akcije su zapravo trik – odete kupiti nešto jeftino, a kupite još deset stvari za koje niste sigurni koliko su povoljne. Rješenje je u informiranoj i planskoj kupnji: skuplju robu poput televizora, hladnjaka i sl. ionako ne trebate često pa se isplati dobro proučiti ponudu i potegnuti do udaljenije trgovine radi najboljeg odnosa cijene i kvalitete. Hranu, higijenske potrepštine i ostalu robu koju stalno trošimo uvijek kupujte planski, što znači da u svaku kupnju odlazite s popisom.
Popis ne smije biti nerealan – morate znati i koliko će koštati to što planirate kupiti pa ako izračunate da je više nego što si možete priuštiti, s popisa izbacite ono što nije nužno. Ako kupite bocu vina, poslasticu ili bilo što izvan popisa, oduzmite taj trošak od mjesečnog džeparca. Budite pametniji od trgovaca - nije bitno to što je nešto na akciji ako vam ne treba ili nije na vašem popisu. Ne nasjedajte trikovima trgovaca - istraživanja su pokazala da više kupujemo ako je glazba u prodavaonici usklađena s proizvodom, npr. klasična glazba prodaje vino, a veseli ljetni hitovi turističke aranžmane.
5.Ako gornji savjeti ne pomažu, vrijeme je za drastične rezove i promjene
Gornji savjeti pomoći će ako imate prihode koji pokrivaju barem osnovne potrebe. Morate li 'peglati' karticu na rate da biste kupili hranu ili se zadužujete za režije, jasno je da samo odgađate agoniju. OK, može se dogoditi kratkotrajna kriza jer ste naglo ostali bez posla, ali već ste našli drugi pa će se od sljedećeg mjeseca sve polako početi sređivati - u tom slučaju nema razloga za uzbunu. No ako niste sigurni u povećanje prihoda u vrlo kratkom vremenu, čekaju vas drastični koraci.
Nažalost, ovrhe se provode brzo i efikasno pa ćete morati ispitati sve mogućnosti socijalnih povlastica, koliko god male bile (ne sramite se, plaćali ste poreze da biste nešto dobili kad vam je teško). Ako treba, priznajte da ste bankrotirali (službeno ili samo za svoje potrebe). Pod hitno počnite tražiti nove izvore prihoda (ako treba i u drugom gradu ili državi), prodajte auto i dragocjenosti, privremeno se preselite roditeljima ili u manji stan s manjim troškovima… Teško je dati rješenja bez detaljnog uvida u konkretni slučaj, ali što više odgađate priznanje o ozbiljnim financijskim problemima, to ćete se teže iz njih izvući.
