INTERVJU

'Ničije mačke' odgovornost su svih nas

25.11.2014 u 11:55

Bionic
Reading

Mnogi naši sugrađani smatraju da ne treba voditi brigu o slobodnoživućim 'ničijim mačkama'. Nemali broj primjera nam potvrđuje da ih ljudi tjeraju, truju i na ostale ih se načine pokušavaju riješiti, a jedan od ključnih razloga je upravo nekontrolirano razmnožavanje. Po pitanju slobodnoživućih mačaka razgovarali smo s predsjednicom Udruge Mijau – Karlovac

Kako donosi Mačkarica, gospođa Snježana, u zaštitarskom svijetu poznata pod imenom Arvena, otkrila je nešto više o djelovanju udruge Mijau – Karlovac te zašto je izuzetno bitno sterilizirati 'ničije' mačke.

Recite nam nešto više o Udruzi Mijau – Karlovac (otkad postoji, ciljevi, na kojem području djeluje).

Udruga Mijau – Karlovac osnovana je 20. veljače 2011.; petero volontera koji su već godinama spašavali, kastrirali, udomljavali napuštene i ničije životinje osnovali su udrugu. Djelovanje Udruge sada se bazira najviše na programu sterilizacije slobodnoživućih ili narodski rečeno uličnih mačaka, pod nazivom pod kojim se provodi i u svijetu 'uhvati – steriliziraj – vrati'.

Jedan je od glavnih ciljeva Udruge sterilizacija uličnih mačaka. Recite nam zašto je bitno sterilizirati 'ničije' mačke?

Ničije mačke nisu ustvari ničije mačke, nego su mačke svih nas i za njih smo svi odgovorni, a ne samo par pojedinaca koji brinu o njima. Najveću odgovornost za postojanje 'ničijih' mačaka, a tako i pasa, imaju primitivni, needucirani, egocentrični vlasnici koji ne kastriraju svoju životinju nego se neželjenih legla rješavaju na način da ili ubiju mačiće ili ih ostavljaju sustavno ispred trgovačkih centara, škola, vrtića ili noću u ulicama gdje pretpostavljaju da ih nitko ne vidi.
Njihov izostanak empatije kao i svijesti da nakon toga većina tih životinja strada na stravične i bolne načine, a tek mali dio koji preživi i uglavnom ostaje na ulicama i postaju nove ulične i ničije životinje koje opet kote po ulicama, podrumima, šupama nova neželjena legla.

Zašto su važna staništa slobodnoživućih mačaka?

Dovoljno se samo sjetiti da je do pojave kuge i pomora stanovnika u Europi došlo nakon masovnog 'lova na vještice' i spaljivanja njih i mačaka na lomačama. Tada je došlo do velikog istrebljenja mačaka i prekomjernog množenja štakora koji su donijeli i prenosili kugu.

U Egiptu je mačka i njena uloga u gradu i društvu štovana kao božanstvo. Taj je narod znao prepoznati koristi i dobrobiti koju donosi ta životinja.

Druga korisna pojava kod mačjih staništa je odgoj djece interakcijom s njima u kojoj se djeca uče nježnosti, razvijanju empatije prema životinji i samim time izrastaju u društveno osjetljivije i osviještene osobe.

Cijeli intervju s predstavnicom udruge Mijau – Karlovac možete pročitati na stranicama Mačkarice