SAVJET STRUČNJAKA

Sad je idealno vrijeme da jedete mlado zeleno lišće

Bionic
Reading

Mladi izdanci i lišće u proljeće bogati su klorofilom i zato je sada idealno vrijeme da se što više najedemo upravo mladog lišća

Klorofil je pigment koji biljkama i algama daje zelenu boju. One ga koriste kako bi uhvatile svjetlost potrebnu za obavljanje fotosinteze, procesa kojim si biljke stvaraju energiju. Osnovna struktura klorofila je porfirinski prsten koji je sličan strukturi hema u hemoglobinu, no razlika je u tome što je kod klorofila centralni atom magnezij, a kod hemoglobina željezo. Na porfirinski prsten vezan je dug ugljikovodični lanac koji čini klorofil topivim u mastima i netopivim u vodi.

Uz klorofil se vežu brojni pozitivni učinci na zdravlje: ubrzava zacjeljivanje rana, smanjuje otekline i crvenilo, eliminira štetne tvari iz organizma, pomaže kod konstipacije, no najznačajnije je da djeluje kao antioksidant odnosno neutralizira slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja unutar našeg organizma.


Glavni izvor klorofila u prehrani su zeleno lisnato povrće poput špinata, rikule, peršina, zelene salate, poriluk, kupus, kelj i mahune. Poput sveg povrća, tako i lisnato povrće posjeduje značajnu količinu vitamina i minerala. Posebno je bogato kalijem i vitaminima skupine B.

O autorici

Mr. sc. Irena Švenda, voditeljica Adhara - centra za nutricionizam i ajurvedu, magistra je nutricionizma i mag. ing. bioprocesnog inženjerstva uz brojne druge nadogradnje i edukacije iz područja ajurvede, fitoterapije i terapijske joge, a završava i znanstveni magisterij iz nutricionizma. U praksi s klijentima razvila je holistički pristup radu spajanjem navedenih područja kako bi se postigli vrhunski rezultati. Nutricionizam, ajurveda, joga, ljekovito bilje, kretanje i boravak u prirodi inspiriraju je i u poslovnom i privatnom životu, a cilj joj prevencija i terapija kroz navedene alate te znanje i svjesnost o sretnom i zdravom životu punom potencijala prenijeti na one koji su za to spremni kroz rad s pojedincima, edukativnim ustanovama i tvrtkama.


Ipak, zeleno lisnato povrće nije za svakog - kroz oči ajurvede i u praksi s klijentima potvrdilo se da prilikom opstipacije, nadutosti, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti količina lisnatog povrća treba biti strogo određena prema stanju pojedinca.

Nerijetko sam vidjela da se upravo zatvor i nadutost kod određenih pojedinaca rješavaju smanjenjem konzumacije lisnatog povrća. Za mnoge je to iznenađenje, ali funkcionira!

Ipak, proljeće je sve zazelenilo, nudi obilje klorofila i ako nam konstitucija i zdravstveno stanje dopuštaju, jedimo s užitkom mlado lišće!

Salata od mladog lišća (matovilac, rikola, potočnica, zelena salata) s bučinim uljem, mljevenim anisom i umakom od soje

Potrebni sastojci:
½ šalice zelene salate
½ šalice matovilca
½ šalice rikule
½ šalice potočnice
½ šalice narezane rotkvice
žlica umaka od soje
2 žlice bučinog ulja
sol
anis
sjemenke suncokreta, sezama i lana

Način pripreme:

Povrće treba oprati, zelenu salatu natrgati na komade, a rotkvice narezati na ploške. Pomiješati te dodati prethodno obrađene sjemenke. Sjemenke suncokreta i sezama prepržiti na suhoj tavi bez dodavanja masnoće.

Lan se ne prži da se očuvaju omega-3 masne kiseline. Sjemenke lana i sezama treba malo usitniti u mlincu te zajedno sa suncokretom dodati povrću, preliti s dvije žlice bučinog ulja, dodati žlicu umaka od soje te anis.

Preporučuje se anis malo usitniti u mužaru kako bi pustio eterična ulja koja dodatno pomažu probavi te daju specifičan tek salati. Sol nije potrebno dodavati jer umak od soje donosi slan okus.

Kako biste dobili kompletan obrok, možete dodati marinirani tofu, pileća prsa ili file ribe pečen na malo ulja.