I dok se naše bake i prabake možda nisu ni približno često žalile na simptome menopauze, u današnjem društvu sve češće čujemo o nesnosnim valunzima, nesanici i problemima s kilažom. Upravo iz tog razloga žene se opravdano pitaju - postaje li menopauza sve teži period?

Odgovor je - da.

Naime nekoliko istraživanja potvrdilo je da se biološki simptomi kod žena mijenjaju u proteklim desetljećima, a najprecizniji podaci dolaze iz Švedske.

Znanstvenici su ondje istraživali skupine žena rođenih 1918. i 1930. godine te ih uspoređivali s onima rođenima 1954. i 1966. Tijekom nekoliko desetljeća intervjuirali su te žene o njihovom iskustvu s valunzima kada su napunile 50 godina.

Mlađe generacije imaju češće valunge

Otkrili su da su žene iz mlađih generacija znatno češće doživljavale valunge od onih rođenih ranije. Trideset i pet posto žena rođenih kasnije imalo je svakodnevne valunge u usporedbi s 24 posto žena iz prethodnih generacija.

Znanstvenici su uz ove podatke napravili statistički model uz pomoć kojeg su se nadali doći do uzroka jačih valunga te pomoći mlađim generacijama. Nažalost, u tome nisu bili uspješni. Čak i nakon uzimanja u obzir faktora poput indeksa tjelesne mase i upotrebe lijekova, žene rođene kasnije imale su gotovo dvostruko veće šanse za svakodnevne valunge nego one u prethodnim generacijama.

Susan Reed, ginekologinja i znanstvenica iz Washingtona, slaže se sa zaključcima studije prema kojima žene danas vjerojatno doživljavaju više valunga nego u prethodnim generacijama. Vjeruje da je to potaknuto okolišnim, genetskim i socijalnim faktorima, a oni su teško razdvojivi.

'Menopauza je poput platna od mnoštva niti, a ne ravna linija koja povezuje dva kraja', rekla je Reed u pojašnjenju kompleksnosti ove pojave.

Zašto su valunzi sve učestaliji?

Jedna od mogućnosti o kojima znanstvenici tek raspravljaju jest da su žene sve sklonije prijavljivati valunge zbog promjene načina na koji gledamo na menopauzu i otvorenije govorimo o njoj.

Ipak, iako u tome sigurno ima istine, treba uzeti u obzir to da se cijela teza temelji na svjedočanstvima žena danima isključivo u znanstvene svrhe, stoga je malo vjerojatno da su samo iz tog razloga drugačije prijavljivale svoje simptome.

Kasnija studija provedena u Americi (SWAN) također je pokazala da se simptomi razlikuju ovisno o rasi (Azijatkinje imaju duže menstrualne cikluse), ali i nizu faktora, poput nižeg obrazovanja, većeg stresa i anksioznosti, povezanih s duljim trajanjem valunga i noćnih znojenja.

'Poznavanje povezanosti raznih faktora iznimno je korisno. Primjerice, metode koje smanjuju stres mogu pomoći i prilikom smanjenja valunga i noćnog znojenja', ističe Reed.

Istovremeno, neki znanstvenici tvrde da su okolišne promjene poput zagađenja i rasta globalne temperature pogoršale percepciju valunga uslijed učestalijih vrućina ljeti i toplijih zima.

Ali ovi faktori nisu kraj priče, pogotovo kada su u pitanju međugeneracijske razlike, kojima pravi uzrok znanost još nije otkrila.

Najnoviji trag znanstvenika su epigenetske promjene, odnosno promjene u DNK koje se događaju tijekom života.

'Naša DNK je složenija od onoga što se samo prenosi kroz jajašca i spermije. Nema sumnje da složenost okoliša danas modificira DNK na drugačiji način nego u ranijim desetljećima', rekla je Reed i pojasnila:

'Novorođenčad koju su rodile majke s prekomjernom tjelesnom težinom doživljavaju modifikacije DNK koje im mogu povećati rizik od pretilosti i kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu. Znanstvenici su primijetili jedinstvene epigenetske promjene kod pacijenata koji rano prolaze kroz menopauzu i kod onih s težim valunzima. No još uvijek nije jasno što točno pokreće takve promjene - i kakvu ulogu one mogu imati u oblikovanju simptoma kod žena.'

Što liječnici žele da uzmete u obzir

Iskustvo menopauze normalan je proces, ističu stručnjaci, ali patnja nikada ne bi trebala biti nešto što bismo trebali normalizirati. Ako vas valunzi muče i smanjuju vam sposobnost uživanja u svakodnevnom životu, razgovarajte sa svojim liječnikom i potražite pomoć.

Razgovor o simptomima može uputiti liječnika na druge potencijalne čimbenike rizika - naprimjer, žene s teškim valunzima imaju veću šansu za srčani ili moždani udar. Pronađite liječnika koji ozbiljno shvaća vaše simptome i ne zanemarujte svoja iskustva.