Ni ovog ljeta brončani ten ne izlazi iz mode

U vrijeme kada je globalna javnost sve svjesnija opasnosti prekomjernog izlaganja Sunčevim zrakama, ljubitelji preplanule puti i dalje ne odustaju od višesatnog sunčanja na plaži.

Navedeno potvrđuju i podaci istraživanja objavljeni na prošlogodišnjem kongresu Europske akademije za dermatologiju i venerologiju. Gotovo tri četvrtine anketiranih Europljana izjavilo je da je zdravo sunčati se i imati preplanulu put, a jedan od četiri ispitanika naveo je da je sigurno izaći na otvoreno bez kreme za sunčanje ako osoba već ima preplanuli ten. Realnost je, međutim, posve drugačija, što pokazuju i naše statistike. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj su 2020. godine dijagnosticirana 753 nova slučaja melanoma kože, a u 2021. od melanoma je umrlo 227 osoba.

Preplanula koža ili melanom?

Naravno, pogrešno je proglasiti sunčanje lošim i pritom zanemariti pozitivne učinke sunca, posebice na psihofizičko zdravlje ljudi. Također, za imunološki je sustav važan vitamin D, koji regulira rast stanica i hormonalnu ravnotežu. Stoga je važno pitanje koje se postavlja – u kojem trenutku preplanula koža postaje plodno tlo za razvoj melanoma?

Kako bismo lakše došli do odgovora, obratili smo se mr. sc. Vesni Utješinović Gudelj, dr. med., specijalistici dermatovenerologije iz Croatia Poliklinike. Kako navodi, učestalo izlaganje štetnom Sunčevu zračenju bez primjene zaštite jedan je od najčešćih etioloških faktora u nastanku malignoma kože i u tom je smislu izuzetno važno obratiti pozornost na madeže. Simptomi koje treba shvatiti ozbiljno svakako su promjena boje ili nepravilni rubovi madeža, svrbež, krvarenje ili peckanje na madežima ili oko njih, brzi rast ili pojava novih madeža te asimetrija madeža i promjena u njihovoj teksturi.

Razliku između dobroćudnih i zloćudnih madeža moguće je provjeriti jednostavnom ABCDE metodom te tako pripaziti na promjene u njihovoj boji, veličini, obliku ili teksturi, a ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, odmah se obratite dermatologu.

“U protekla dva desetljeća mnogo se postiglo u poimanju štetnosti UV zračenja i redovitih dermatoloških pregleda madeža u sklopu javnozdravstvenih programa, tako da se svijest populacije o tome svakako značajno podigla, međutim, mislim da na tome treba i dalje raditi raznim preventivnim i edukativnim programima te ukazivati na potrebu preventivnih pregleda”, kaže mr. sc. Utješinović Gudelj i dodaje da Croatia Poliklinika u svojem radu koristi tehnološki napredne uređaje za lakšu detekciju malignoma kože.

Mapiranje pigmentiranih madeža

Pritom posebno ističe FotoFinder ATBM® Master, uređaj koji pruža mogućnost automatiziranog mapiranja svih pigmentiranih madeža na tijelu i praćenje sukladno nalazu tijekom odgovarajućeg razdoblja. Prilikom svakog sljedećeg mapiranja snima se cijelo tijelo i automatski označava nove ili promijenjene madeže, a nakon analize određuje se jesu li za daljnje praćenje ili za uklanjanje i patohistološku analizu.

“Važno je naglasiti da se samopregledom uglavnom uoče izražene ili nagle promjene, a naš je cilj otkrivanje tumorskih promjena u najranijim stadijima, što postoperativno daje bolju prognozu. Rane stadije malignog melanoma pritom je ponekad teško definirati, tako da je svaka dodatna mogućnost analize, kontrole i praćenja iznimno važna”, napominje Utješinović Gudelj.

Kad je, pak, riječ o tome gdje je granica između melanoma i preplanulosti, objašnjava da UV zračenje dolazi u obliku ultraljubičastog A (UVA), ultraljubičastog B (UVB) i ultraljubičastog C (UVC) zračenja te da su u ovom kontekstu najbitnije UVB zrake jer one potiču stvaranje pigmenta melanina koji koži daje preplanulost i važan su etiološki čimbenik u nastanku raka kože.

“Melanin je prirodna zaštita od štetnih UV zračenja, a njegova produkcija uvjetovana je evolucijski i genetski. Uslijed poremećaja u procesu stvaranja melanina dolazi do raznih oblika nepravilnosti pigmentacije, uglavnom u fotoeksponiranim zonama”, pojašnjava Utješinović Gudelj.

Ograničiti sunčanje na jutro i kasno poslijepodne

Prema tome, tamnjenje je, zapravo, fiziološki proces koji je prirodna zaštita od sunca. No, važno je znati da svaki tip kože u jednom trenutku dosegne točku u kojoj više ne može proizvesti melanin, pa nema smisla pržiti se na suncu cijeli dan jer je time nepotrebno izlažemo riziku da izgori i dehidrira. Budući da su UVB zrake najjače u podne, najbolje je ograničiti sunčanje na rano jutro ili kasno poslijepodne, kada koža može postići lijepu brončanu boju bez velikih mogućnosti nastanka štetnih posljedica. Naravno, uz korištenje sredstava sa zaštitnim faktorom (engl. sun protection factor, skraćeno SPF).

“Vrlo se često sredstva za zaštitu od sunca koriste neprimjereno. Potrebno je nanijeti točno određenu količinu proizvoda sa zaštitnim faktorom (2 mg/cm²) najmanje 30 minuta prije izlaganja suncu te obnavljati zaštitu prema trajanju boravka na otvorenom, u prosjeku svaka dva sata”, ističe Utješinović Gudelj te dodaje da pri odabiru odgovarajućeg sredstva za zaštitu od sunca treba uzeti u obzir komu je namijenjeno – djetetu, starijoj osobi, svjetloputoj osobi ili zaštiti kože koja je prirodno tamnija.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da ljeti posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti kože od sunca kako bi nam sunčanje donijelo samo prekrasan brončani ten i ništa više od toga.