Kulturmiks IVAN GROZNI

Scenski Prokofjev za vikend u Lisinskom

U subotu, 24. travnja, u Lisinskom je zakazana scenska izvedba oratorija 'Ivan Grozni' Sergeja Prokofjeva koju su zajednički pripremili studenti triju zagrebačkih akademija

Tradicionalno gledajući, studentske izvedbe djela iz klasične literature teško da mogu pridobiti pažnju šire kulturne javnosti. No Mozartova 'Čarobna frula' koju su u prosincu prošle godine zajedno izveli studenti triju zagrebačkih akademija, Muzičke, Dramskih umjetnosti i Likovne, jasno je pokazala da 'juniorska' izvedba posve zaslužuje pažnju.

Povodom 340. obljetnice osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, mlade snage nanovo su se odlučile na kolektivnu suradnju u scenskoj izvedbi kod nas rijetko izvođenog oratorija 'Ivan Grozni' Sergeja Prokofjeva. Nakon premijerne izvedbe u Grazu, hrvatska premijera zakazana je za subotu, 24. travnja, u Koncertnoj dvorani V. Lisinskog. Oratorij za soliste, pripovjedače, zbor i orkestar bit će izveden pod ravnanjem Pavla Dešpalja.

Pripovjedači su studenti s Akademije dramskih umjetnosti, solisti, orkestar i zbor s Muzičke akademije, dok su multimedijske elemente i video materijal temeljen na istoimenom filmu Sergeja Ejzenštejna osmislili studenti Akademije likovnih umjetnosti.

kd vatroslav lisinski
Micha Dichter
Oratorij je jedno od dvaju djela nastalih u suradnji Prokofjeva sa sovjetskim redateljem Sergejom Ejzenštejnom (uz 'Ivana Groznog', Prokofjev je napisao glazbu i za 'Aleksandra Nevskog'). Film o povijesnom vladaru zamišljen je kao trilogija, iako je slavni redatelj kultne 'Podmornice Potemkin' snimio samo dva prva dijela (1944. i 1946. godine). Prvi je film osvojio Staljinovu nagradu, dok je drugi, zbog realističkog prikaza ruske povijesti, bio zabranjen.

Prokofjevljevo djelo, koje je kasnije Abram Stasevič preradio za koncertno izvođenje, podijeljeno je u 25 brojeva u kojima se prati život ruskog cara. Slijedeći jasnu naratološku liniju, u djelu se izmjenjuju monumentalni s intimnim trenucima, a naslonjeno je na suvremena glazbena strujanja, očita u bogatoj kromatici i melodijskim pomacima. U znanoj slavenskoj tradiciji, osjećaju se elementi ruskog folklora, jednako kao i utjecaji Wagnera i Musorgskog.

U utorak, 27. travnja, u Lisinskom slijedi pijanistički recital Miche Dichtera s djelima Beethovena, Bartoka, Liszta i Schuberta. Mischa Dichter (1945) doživio je proboj na međunarodnu scenu osvajanjem srebrne medalje 1966. na međunarodnom natjecanju Čajkovski u Moskvi. 1968. godine nastupio je s Njujorškom filharmonijom pod ravnanjem Leonarda Bernsteina, nakon čega su uslijedili nastupi s većinom relevantnih orkestara. Snimio je niz zapaženih albuma, među kojima su cijenjene interpretacije Liszta, Mussorskog i Stravinskog, a za njegov stil tvrdi se da skladno sjedinjuje dvije velike tradicije: rusku romantičku školu i njemački klasični stil.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još