Kulturmiks TRI MJESECA VLADE

Nina Obuljen o smjenama na HRT-u, Hasanbegoviću i članstvu u HDZ-u

Nina Obuljen Koržinek Izvor: tportal.hr Matej Grgić , Autor:Matej Grgić

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u razgovoru za tportal pojašnjava što donosi registar umjetnika, zašto ostavlja osporavani prijedlog Zlatka Hasanbegovića o izboru članova kulturnih vijeća, što misli o stranačkim imenovanjima na čelna mjesta, a što o smjenama na HRT-u i stabilizaciji HAVC-a. Radila je u trima vladama kao nestranačka osoba, a za tportal otkriva da odnedavno ima člansku iskaznicu HDZ-a: 'Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci pa tako ni sad', kaže Obuljen Koržinek

Razgovor vodimo u danu koji ste započeli gostovanjem na Hrvatskom radiju, uslijedio je bilateralni sastanak s crnogorskim ministrom kulture, navečer otvarate izložbu Dimitrija Popovića, a dok razgovaramo kasno predvečer, suradnici čekaju da potpišete neke dokumente. Kako izgleda radni dan u Ministarstvu?

Danas je baš dugi dan. Nema radnog vremena ni tipičnog radnog dana. S jedne strane je kombinacija obaveza u odnosu na Vladu, s druge strašno puno posla u Ministarstvu, a navečer često kulturna događanja. Osoba sam reda i procedura i trebat će dosta vremena da se sve posloži kako treba.

Pitam to jer se stječe dojam da ste se povukli u Ministarstvo, a vaši istupi najčešće su reakcije, ne još toliko inicijative.

Nisam netko od velike promocije, velikih riječi i velikih obećanja. Preuzeli smo vlast ni dva mjeseca prije roka za donošenje proračuna i bilo je potrebno odraditi jako puno posla da bi se na vrijeme pripremio proračun, a izašli smo s rezultatima financiranja čim su se stvorile zakonske pretpostavke, neusporedivo ranije nego prethodnih godina. To nam je bio prioritet.

O HDZ-u: Moje članstvo nije bilo nikakva nužnost


Do ulaska u Vladu Andreja Plenkovića bili ste državna tajnica u Ministarstvu kulture i radili ste u trima mandatima HDZ-ove vlade, često ističući da ste nestranačka osoba. Jeste li se učlanili u HDZ?


Jesam, da.

Je li to bila nužnost?

Nije to bila nikakva nužnost. Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci pa tako ni sad. Međutim, više puta sam javno izjavila da su se dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, prema mom mišljenju, stvorili preduvjeti za daljnji razvoj HDZ-a kao jedne prave europske demokršćanske stranke i ja sam izrazila interes da budem dijelom tog procesa.

Vidite li se u stranačkim strukturama i funkcijama ili je to zasad nerealno uz ministarske obaveze?

Ovaj posao toliko je kompleksan da traži sve vrijeme. Mislim da svaki ministar, bez obzira na mjesto u stranačkoj hijerarhiji, kad preuzme tu dužnost, posao ministra mora pretpostaviti svakom drugom angažmanu. Što će se događati u budućnosti, to ćemo vidjeti.

O angažmanu i funkcijama u HDZ-u ministrica kulture razmišljat će u budućnosti
O angažmanu i funkcijama u HDZ-u ministrica kulture zasad ne razmišlja Matej Grgić/portal

Dobro poznajete premijera Plenkovića s kojim vas veže višegodišnja suradnja. Koji je vaš dojam nakon njegovih istupa o kupnji INA-e i prodaji HEP-a, potom i reakcije koalicijskih partnera i šire javnosti. Je li komuniciranjem te namjere ugrozio svoj autoritet?


Ne mislim to. On je vrlo odgovorno i kako treba komunicirao nešto o čemu se razmišljalo i razgovaralo, a nemam dojam da bilo što ugrožava. Unutar Vlade imamo vrlo otvorenu suradnju i partnerske odnose. Naravno da postoje nekad neka razmimoilaženja u stavovima i ne bi bilo normalno da nije tako.

O POREZNOJ REFORMI: Neki poslodavci u kulturi imaju prostora za redistribuciju sredstava

Porezna reforma se kroz oporezivanje honorara prelomila i na vama jer zahvaća autore, umjetnike, novinare. Kako ste dočekali taj prvi veći potez Vlade?


Ono zbog čega nisam bila najsretnija je bojazan da će negativne efekte osjetiti najviše oni koji najmanje zarađuju, a žive isključivo od autorskog rada.

Portret Nine Obuljen Koržinek

Bila je državna tajnica, blisko surađivala s ministrom kulture Božom Biškupićem, bila je članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske EU, stručnjakinja je za kulturne i medijske politike. Pročitajte cjelovit portret.

Imate li u planu povećati budžete projekata koje Ministarstvo sufinancira s obzirom na povećanje troškova?


Poslodavci u kulturi imaju različite tipove troškova, a ovom poreznom reformom neki od njih su značajno rasterećeni od poreznog pritiska, poput ugovora o djelu, a donesene su i brojne druge mjere pa postoji prostor za redistribuciju sredstava, to jest da se usmjere tamo gdje je umjetnički rad malo poskupio.

O SVOJIM PRETHODNICIMA: Prenaivno je misliti da od bilo koga svijet počinje ili da s njim završava

Dosad ste u nekoliko navrata isticali nužnost uspostave kontinuiteta. Na što se vi nastavljate iz mandata vaših prethodnika, ministra Zlatka Hasanbegovića koji je naglašavao uspostavu nove nacionalne paradigme i Andree Zlatar Violić kojoj je cilj bila medijska strategija i strategija poticanja čitanja?

Tu u prvom redu mislim na poštivanje mandata ravnatelja, upravnih vijeća, svih onih tijela ili osoba koji su nakon selekcijskog postupka postavljeni na neka mjesta. Ništa od onog što je napravljeno u Ministarstvu, bez obzira na to jesam li ja kao osoba ili kao stručnjakinja imala ponekad kritički osvrt, ne smije se odbaciti, nego trebamo vidjeti što je dobro i nastaviti graditi dalje. Premali smo kao država i prenaivno je misliti da od bilo koga svijet počinje ili da s njim završava.

Ministar Hasanbegović
imao je vrlo kratak mandat i izišao je u javnost s prijedlogom Zakona o kulturnim vijećima koji javnost nije dobro dočekala. Uvažili smo većinu sugestija iz javne rasprave te uputili Zakon u proceduru jer smatram da iz niza razloga treba ići u proceduru izmjene tog zakona. Zamolila sam suradnike da oživimo rad na strategiji poticanja čitanja, što je projekt ministrice Zlatar Violić jer je važno da se taj dokument donese i unese u sljedeći proračun. Što se tiče medijske strategije, dokument koji je pripremljen u Ministarstvu sadrži puno korisnih analiza i zanimljivih ideja, no izišao je iz obima nečega što može biti strategija i u raspravi o njemu neki dionici koji su trebali biti uključeni nisu bili. Tu ćemo morati puno više raditi prije nego što budemo imali teze ili nacrt teksta za javnu raspravu.

Prije nekoliko godina zbog plagiranja vašeg rada prijavili ste načelnicu Sektora za europske poslove i medije u Ministarstvu kulture Martinu Borovac Pečarević, kojoj je Andrea Zlatar Violić bila mentorica. Kako komentirate aktualnu priču o plagijatu ministra obrazovanja Pave Barišića?

Baš zato što sam se našla u takvoj situaciji, ne bih nikad komentirala bilo koju drugu situaciju. U mom slučaju, Sveučilište je potvrdilo da sam bila u pravu. Mislim da su isključivo sveučilišna tijela ta koja mogu o tome donositi mišljenje. Ja ni tada nisam davala izjave, ne bih ni sad.

O KULTURNIM VIJEĆIMA: I dosad je svaki ministar de facto birao svoja vijeća

Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima koji je dao Zlatko Hasanbegović izazvao je polemike jer je najavljivao da će izbor članova vijeća biti direktna odluka ministra i da će oni biti vezani uz mandat. Planirate li to zadržati?


Do sada je, de facto, svaki ministar birao svoja vijeća, s obzirom na to da su se vlade izmjenjivale u ciklusima od četiri godine. Pitanje je mudrosti i osjećaja za javno dobro da ne odabirete vijeća koja će biti isključivo vaši istomišljenici, bilo u umjetničkim pogledima ili političkom smislu, nego da kroz izbor najboljih stručnjaka i ljudi s integritetom u ta savjetodavna tijela dobijete ljude od kojih zaista možete dobiti savjet kada se odlučuje o financiranju, ali i drugim pitanjima kulturne politike. Kako prema Zakonu vijeća savjetuju ministra u provođenju kulturne politike, mislim da je nužno da svaki ministar može odabrati osobe za koje vjeruje da će u tome biti najbolje.

Znači li to da će po novom zakonu uloga kulturnih vijeća biti isključivo savjetodavna ili će, kao i dosad, obuhvaćati i suodlučivanje?

I to je jedna stvar koja se mijenjala na razini norme, ali u stvarnosti ne. Vi u bilo kojem zakonu možete napisati da netko suodlučuje, no dok su odluke o financiranju u nadležnosti Ministarstva, jedina osoba koja po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti može preuzeti odgovornost je ministar. Dok se ne odlučimo, ako ćemo se ikad odlučiti, za sustav koji će biti decentraliziran, znači ustrojen izvan Ministarstva, kulturna vijeća ne mogu biti zakonski definirana nikako drugačije nego kao savjetodavna tijela.

Kad u zakonu imate da netko suodlučuje, onda možete, što je bila praksa prijašnjih godina, radikalno mijenjati njihove odluke. Ili možete napraviti ono što sam ja napravila ove godine i što planiram u najvećoj mjeri raditi tijekom mandata, jer nije uvijek moguće, a to znači poštivati odluke vijeća. Naravno da uvijek postoje nezadovoljni, ali nemoguće je da svi uvijek budu do kraja zadovoljni.

Bilo je pritužbi na njihov rad u vašem mandatu. Festival Fališ odbio je dodijeljeni novac, žalili su se pisci oko otkupa knjiga... Jeste li dobili konkretne žalbe?


Jesam, razmatrat će ih vijeća, no krećemo se u broju žalbi više-manje kako je bilo i proteklih godina.

Ministarstvo kulture u zagrebačkoj Runjaninovoj ulici
Ministarstvo kulture u zagrebačkoj Runjaninovoj ulici Matej Grgić/tportal

Kako se može dobiti transparentni uvid u stručnost članova vijeća?

Uvijek je sve na kraju pitanje procjene onoga koji imenuje. Potpuno je jasno tko su ljudi u Hrvatskoj koji imaju umjetničke i profesionalne biografije, javnost je osjetljiva na sukob interesa, odmah se reagira ako postoji sumnja da bi netko promovirao osobne interese. Na to ću biti jako osjetljiva i vodit ću računa da imenujem osobe s integritetom koji se vode javnim interesom, a ne svojim partikularnim interesima.

Namjeravate li ići u promjenu Zakona o kulturnim vijećima već ove godine?

Voljela bih da to bude završeno prije raspisivanja novog javnog poziva za 2018. godinu.

Otvara li to mogućnost promjene članova aktualnih vijeća na čiji sastav i rad se najviše pritužbi moglo čuti iz knjižnog sektora?


Vidjet ćemo.

460032,459934,458217,460296
O HAVC-U: Za Upravni odbor tražili smo ljude koji će stabilizirati djelatnost

Izabrali ste članove novog Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra. Što je presudilo u izboru kandidata, među kojima ima i ljudi koji nemaju upravljačkog iskustva, a nisu ni iz filmske branše?


Odlučili smo na temelju životopisa predloženih kandidata te udruga koje su ih predlagale.

Tko je kandidirao kipara Ivana Kujundžića?

Nemam sada te podatke. Odlučila sam, kao i uvijek, na temelju toga tko su osobe koje će moći najbolje doprinijeti radu upravnog odbora. Važno nam je da reformu audiovizualnog sektora koju smo započeli 2008. uspješno nastavljamo i tražili smo osobe koje će doprinijeti stabilizaciji i daljnjem razvoju djelatnosti.

Je li u ovlasti Upravnog odbora razrješenje aktualnog i izbor novog ravnatelja HAVC-a?

Da, to zakon precizno propisuje.

O POLITICI U KULTURI: Nismo imali problem imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska mjesta u kulturi

Kako iz kulture planirate maknuti politiku i imenovanja ljudi na rukovodećim pozicijama?

To ne vidim kao problem. Radila sam u trima različitim vladama i mi taj problem nismo imali. Ja bih se tu zaustavila.

Niste imali problem političkih imenovanja na čelna mjesta institucija?


Nismo imali problem imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska mjesta u kulturi. To je jedan fenomen koji je nažalost za vrijeme HNS-ove vlade izrazito eskalirao. Vratimo se u razdoblje prije toga i vrijeme ministara Biškupića i Vujića. Vi takve situacije u kulturnim institucijama niste imali. Neću reći da nije bilo ravnatelja aktivnih u političkim strankama, ali oni su bili u manjini, a kad su i bili imenovani, bile su to osobe s relevantnim životopisima i kvalifikacijama. To je pitanje odgovornosti ministra da bira najbolje kandidate.

A situacija s Duškom Mucalom u Splitu?

Ministarstvo ga je odbilo potvrditi radi nedostatnog programa. Uz to, gospodin Mucalo nije imao nikakvog prethodnog iskustva u kazalištu.

Namjeravate li dati veće ovlasti ravnateljima institucija, konkretno intendantima kazališta, s obzirom na to da ste najavili izmjene Zakona o kazalištima?

Oprezno sam najavila da bih do kraja mandata htjela stvoriti uvjete da ravnatelji mogu s više slobode upravljati pojedinim ustanovama. To se odnosi na sva područja kulture.

Radila sam u tri različite vlade i nismo imali problem imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska mjesta u kulturi
Radila sam u trima različitim vladama i nismo imali problem imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska mjesta u kulturi Matej Grgić/tportal

O REGISTRU UMJETNIKA: Nećemo ugroziti bilo čija prava, no hrabrije idemo u reforme

Najavili ste Zakon o pravima umjetnika. Kako će se regulirati njihov status i prava?

Uvest ćemo registar umjetnika što kao praksa postoji u većini europskih država. Registar umjetnika omogućit će nam da u razgovorima s Poreznom upravom i Ministarstvom financija točno vidimo o kojem se broju ljudi radi, kojim kategorijama. Sada je teško dobiti precizan uvid u to koji umjetnici koriste koje olakšice, odnosno gdje država i s kojim mjerama treba posebno intervenirati da bi potaknula ili zaštitila neke kategorije. Nacrt Zakona smo ostavili u nacrtu u primopredaji 2011. godine, no administracija koja nas je naslijedila nije ništa poduzela.

Donosi li registar reviziju postojećeg popisa samostalnih umjetnika?

Nisam sklona radikalnim potezima i sigurno nećemo ugroziti postojeći sustav i bilo čija prava, ali moramo napraviti iskorak i osuvremeniti okvir. Što god možemo uvesti kao poticaj onima koji djeluju samostalno, to moramo napraviti. Kad smo ranije pripremali taj zakon, on je bio rezultat kompromisa radne skupine koja ga je radila, a sada ga treba dobro iščitati i vidjeti da i malo hrabrije idemo u neke reforme.

O HRT-U: Treba ostaviti veći prostor programskom vodstvu

HAVC-u i filmskoj zajednici uspjelo je dovesti strane koprodukcije u Hrvatsku, kao i povući novac iz europskih fondova. Međutim, HRT kao javna televizija nije povukao ni kune iz europskih fondova?


Koliko god je nezavisnima u kulturi teže jer su vezani egzistencijalnim problemima, s druge strane nisu vezani brojnim administrativnim procedurama koje imaju institucije, a koje su potpuno nekompatibilne logici europskog financiranja. Kao predsjednica Programskog vijeća HRT-a ukazivala sam na tu mogućnost i nadam se da će se HRT pokrenuti jer mora krenuti tim putem. Know how postoji u filmskoj zajednici.

Najavili ste i novi Zakon o HRT-u ne propuštajući kritizirati izmjene koje je napravila SDP-ova vlada.


Nije bilo potrebno ulaziti u takav eksperiment gdje se izbor glavnog ravnatelja stavilo u ruke vladajuće većine, tko god da ona jest, čime se značajno oslabila pozicija HRT-a i percepcija neovisnosti HRT-a u društvu. U ovoj godini treba donijeti i novi petogodišnji ugovor Vlade i HRT-a.

Što treba mijenjati?

Mislim da treba na kvalitetniji način riješiti izbor vodstva HRT-a, da treba dati veću ulogu Programskom vijeću u nadzoru programa. Zakon i Ugovor između HRT-a i Vlade moraju poticati pokretanje novih usluga i postavljati visoke standarde vezano uz obvezu HRT-a na pružanje javne usluge.

Svjedoci smo brojnih smjena na televiziji i radiju, a istaknut ću primjer Trećeg programa koji je sastavio Dejan Šoša i koji je imao odličan rezultat. Kako spriječiti promjene A i B ekipe sa svakom promjenom vlasti?


To je kontinuitet o kojem sam pričala. Bila sam predsjednica Programskog vijeća u trenutku kada su se događale neke neopravdane smjene 2013. i 2014. godine i to nije dobro. Poslije se nastavilo sa smjenama. Mislim da u bilo kojem području kulture i medija moramo jačati svijest o vrijednosti iskustva, zalaganja za javno dobro, a ne te podjele tko je moj, a tko nije moj. Meni je to neprihvatljivo.

Na tribini Kulturnjaka 2016 uoči izbora uključili ste se u raspravu braneći pretplatu HRT-a čije smanjenje je zagovarao Most. Kako se danas referirate na zahtjeve koje su Kulturnjaci uputili svim strankama, a potom i na njihove reakcije koje su uslijedile prema vašoj vladi?

Mnoge kolege koji djeluju u okviru Kulturnjaka već su kroz različite druge udruge bili u Ministarstvu na sastancima. Mnoge od njih, kao i njihov rad, dobro poznajem. Ja ću kao ministrica saslušati svakog tko želi pomoći unapređenju sustava. Dapače, kao što sam rekla odlazeći 2011., uvijek sam više slušala one koji se sa mnom nisu slagali. Kritiku uvijek shvaćam kao poticaj da razmislim radim li najbolje ili treba nešto mijenjati. Što se tiče aktivnosti Kulturnjaka 2016, razdvojila bih aktivnost koja je bila vezana uz određenje prema pojedinim osobama, od njihovih aktivnosti koje su artikulirali prije ovih izbora i postavili zahtjeve.

O KNJIZI: U sektoru knjige za početak treba zaustavili loše trendove

Ranije je najavljivana agencija za knjige, organizacijski samostalnija, kao HAVC. S obzirom na teški položaj knjiškog sektora, je li uopće moguće sada krenuti s tim, kad se čini da svi dionici tog sektora nisu spremni i ujedinjeni kao što je to bio slučaj u filmskoj branši?

Jako puno novca ulažemo u književno nakladništvo, a istovremeno imamo vrlo loše trendove u smislu prodaje i broja izdanih knjiga. U tom sektoru neke strukturne stvari očito ne radimo dovoljno dobro. U startu sam rekla da ćemo tom području posvetiti posebnu pažnju. Ostavila bih otvorenim ta dva pitanja, hoće li biti donesen Zakon o knjizi ili ne i slijedom toga, hoćemo li osnovati neki centar za knjigu ili ne. Tu trebamo za početak zaustavili negativne trendove i žurno raditi na redefiniranju cjelovite politike prema knjizi.

Kad je konkretno knjiga u pitanju, kako gledate na ideju šireg, zajedničkog tržišta na području regije? Iste knjige domaćih autora izdaju 
se kod nekoliko izdavača.

U ovom trenutku to nije jednostavno pitanje. Činjenica da jedna generacija jako dobro razumije sve izričaje ne znači da neka druga generacija koja nije odgajana u tom vremenu ne bi imala probleme već na razini razumijevanja. Naša je zadaća omogućiti da se izdaje literatura na hrvatskom jeziku i to je politika Ministarstva kulture. Ne mislim da je moguća niti poželjna uspostava bilo kakvog zajedničkog tržišta. Postoji određeni tip naslova za koji znamo, stručna i znanstvena literatura, i tamo gdje čitamo autore iz drugih zemalja na originalnim jezicima. Tržište knjigom je kompleksno, tu je pitanje fiksne cijene knjige, pitanje autorskih prava. Sustavi u jednom dobrom dijelu nisu kompatibilni. Ali ključno je da u Hrvatskoj moramo osigurati pristup što raznolikijoj literaturi na hrvatskom jeziku.

O MEDIJIMA: Ne znači da je svaka nevladina organizacija okrenuta isključivo javnom interesu


Objasnite mi razliku u pojmovima neprofitnih medija i medija zajednice. Zašto toliko inzistirate na tome da ih se naziva medijima zajednice, dok je iz Javnih potreba Ministarstva ispalo financiranje neprofitnih medija?

Ništa ne inzistiram. To je pitanje koje treba vrlo precizno urediti propisima. Mislim da ne možete samo po tome kakva je pravna osobnost nekog nakladnika, definirati ulogu i vrijednost tog nakladnika na pluralnom medijskom tržištu. Ne znači da je svaka nevladina organizacija okrenuta isključivo javnom interesu, a dioničko društvo ostvarivanju profita. Kad je taj program pokrenut, niz medija koji su okrenuti javnim sadržajima u kulturi i koji djeluju dugi niz godina, samo zbog kriterija pravne osobnosti nije mogao konkurirati. Taj kriterij nemamo u drugim programima Ministarstva kulture.

Na izradi medijske strategije moratt ćemo puno više raditi prije nego budemo imali teze ili nacrt teksta za javnu raspravu
Na izradi medijske strategije morat ćemo puno više raditi prije nego što budemo imali teze ili nacrt teksta za javnu raspravu Matej Grgić/tportal

Najavili ste stvaranje novog institucionalnog okvira za medije zajednice. Kada se to može očekivati i hoće li u okvir Ministarstva kulture biti vraćeno financiranje tih medija?

To što je bilo, nije bilo dobro. Radilo se o prenošenju dijela sredstava iz Zaklade za razvoj civilnog društva u Ministarstvo kulture i nemogućnosti da se to uredi odgovarajućim medijskim zakonima. Odgovorna medijska politika mora voditi računa o svim dionicima. I o javnim, komercijalnim i onima koji su neprofitni ili o medijima zajednice, ovisno o tome kako ćemo to definirati. Ali to mora biti dio jedinstvene politike.

Budući da ste dolaskom u Ministarstvo kulture zagrebli u smjeru sistematizacije, od zakona do ustroja, evo jedno hipotetsko pitanje: Što biste napravili da pred sobom imate osmogodišnji mandat?

I ako budu četiri godine, dugo je vrijeme. Vidjet ćemo. Korak po korak. Iz evaluacije koju smo zasad proveli ne vidim ijedno područje u kojem nije potrebno napraviti iskorake. Bilo da su oni normativno zakonski, institucionalni, bilo da se radi o redistribuciji sredstava. Ono što ne smijemo nikako ispustiti iz vida, a što je bilo dosta zanemareno u našoj kulturnoj politici, to je poticanje sudjelovanja u kulturi, odgajanja nove publike. U to moramo investirati tako da u krajevima Hrvatske gdje nema kulturne produkcije, građanima omogućimo sudjelovanje u kulturnom životu. Tu ćemo usmjeriti dosta sredstava iz europskog socijalnog fonda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još