A ŽELI BITI PRIJESTOLNICA KULTURE

Osijek je opet iznevjerio Julija Knifera

24.04.2015 u 19:45

Bionic
Reading

Kada je arhitekt Tomislav Prgomet zajedno s učenicima Prve osječke gimnazije krenuo na ogradu ispred kuće u Vukovarskoj 39 kvačicama učvršćivati velike crno-bijele komade papira, prolaznicima i okupljenim stanarima susjednih zgrada ništa nije bilo jasno. A onda se ispred njih stvorio meandar dug 32 metra koji je mnogima privlačio pažnju i usporavao hod

'Iako sam u žurbi, uvijek imam vremena zastati i pogledati dojmljivo umjetničko djelo. Gotovo 30 godina živio sam u Njemačkoj i nisam imao priliku vidjeti takvu vrstu ulične izložbe uz samu glavnu ulicu. Uočljivo je i vrlo upečatljivo', rekao nam je Ante Marinić, privatni poduzetnik.

Meandar je postavljen ispred rodne kuće osječkog umjetnika Julija Knifera, čime je obilježen rođendan ovog slavnog, svjetski poznatog umjetnika, rođenog u Osijeku 23. travnja 1924.

Upravo je meandar (u zemljopisnom smislu vijuganje rijeke) osnovni i prepoznatljiv model Kniferove umjetnosti, a počeo ga je slikati šezdesetih godina prošloga stoljeća u svim varijantama i različitim tehnikama. Svoja djela objašnjavao je željom da stvori antisliku, sliku koja operira krajnostima, crnom i bijelom bojom, okomitim i vodoravnim dijelovima meandra. Slikanju iste slike, koja nikad nije bila ista, ostao je dosljedan do kraja svoga života. Umro je u Parizu 2004.

U čast i sjećanje na datum rođenja slikara, koji je i počasni građanin Osijeka, arhitekt Tomislav Prgomet, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom i Prvom gimnazijom, osmislio je rođendanski predvečernji performans.

'Bilo je teško napraviti meandar od 32 dijela, a svaki dio je dimenzija 100 centimetara sa sedamdeset centimetara, no to je moj rođendanski poklon. Osobno sam poznavao Knifera jer je jednom prilikom izlagao svoje portrete u Studentskom centru u Zagrebu u isto vrijeme kada sam i ja izlagao svoje studentske radove. Nekako nas povezuje ista sudbina', smatra arhitekt Tomislav Prgomet.

'Knifer je morao otići iz Osijeka jer je njegov rad stalno osporavan', kaže Prgomet, tvrdeći da su i njemu svojevremeno poručili da za njega nema posla u Osijeku jer nije podržao rušenje nekad poznatog i znamenitog Radničkog doma.

Prema Prgometovim riječima, u Osijeku se ništa nije promijenilo još od Kniferovog doba i neslaganje s određenim profesionalnim krugovima znači izopćavanje iz njih.


Premda je prošle godine donesena odluka da 2014. bude proglašena godinom Julija Knifera, tijekom koje će se organizirati niz umjetničkih zbivanja na temu meandra te adekvatno obilježiti njegova rodna kuća, to se nije dogodilo.

'Prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja stogodišnjice Kniferovog rođenja rekli su da će obnoviti pročelje kuće koje je doista derutno i postaviti spomen-ploču, ali nisu napravili ništa. Čak su uklonili i klupe za sjedenje, betonske, u obliku meandra, a koje su bile postavljene ispred kuće, jer su navodno postavljene bez dozvole. No nama stanarima nisu smetale', kaže Mirela Vojnović, stanarka u stanu do Kniferova.

Prošlogodišnji planovi bili su obećavajući, a motivi meandra trebali su biti uvedeni u vanjske gradske prostore, osobito na šetnici zvanoj Promenada uz Dravu, čime bi se doveo motiv meandra u vezu s rijekom, što je i ishodište njegovog nastanka.

I umjesto da se inzistira na realizaciji plana, posebice jer se grad kandidira za titulu Europske prijestolnice kulture, koju ne bi trebale, po poimanju predstavnika gradske vlasti, iznijeti njihove kulturne ustanove, već razni događaji i oblici alternativne kulture, aktivnosti su zamrle.

Na rođendanskom performansu nisu se pojavili predstavnici ni gradske ni županijske vlasti, kao ni gradskih kulturnih institucija.

Okupljenim građanima ispred Kniferove kuće u Vukovarskoj 39 poeziju na temu 'Meandar i Knifer' pročitali su učenici osječke Prve gimnazije.