Kulturmiks TRIBINA O DUHOVNOSTI

Jesu li i neki primati duhovna bića?

Serija tribina koje u knjižnici Bogdan Ogrizović organizira Treći program Hrvatskog radija u svojem izdanju prije ljetne stanke bavila se temom 'Duhovnost – između filozofije, religije i znanosti'. O tome su uz dobru moderaciju Bojana Munjina raspravljali Pavel Gregorić, Drago Pilsel, Rene Medvešek i Boris Gunjević, dok je najavljena Jadanka Brnčić morala otkazati u zadnji trenutak iz opravdanih razloga

Dan nakon što je kardinal Josip Bozanić obznanio javnosti da su hrvatski katolici vrlo neobrazovani o svojoj vjeri, što potiče na pitanje o tome čemu je onda služilo proteklih dvadeset godina vjeronauka u školama, u knjižnici Bogdan Ogrizović održana je tribina na temu duhovnosti. Riječ je o nečemu što nažalost nije dovoljno prisutno u hrvatskom javnom dijalogu, iako navodno živimo u 'normalnoj, katoličkoj zemlji', kako smo čuli friško u Saboru, pa bi bilo opravdano očekivati da se o vjeri, religiji i duhovnosti ipak malo više govori. Kad već Katolička crkva u Hrvatskoj nije u stanju voditi smislen javni dijalog o tim temama, za to se pobrinuo Treći program Hrvatskog radija.

Ovoga puta se moderator Bojan Munjin pokazao konciznim i spretnim u usmjeravanju diskusije, koju su vodili teolog i novinar Drago Pilsel, glumac i redatelj Rene Medvešek, filozof Pavel Gregorić i protestantski teolog Boris Gunjević. U dvosatnom razgovoru se otvoreno i konstruktivno raspravljalo, s time da je filozof Gregorić često imao, htio - ne htio, ulogu đavoljeg odvjetnika. Gregorić je i svoje izlaganje započeo priznanjem da uopće nije bio siguran treba li doći na tribinu jer sebe ne definira kao nužno duhovnu osobu. Stoga se upustio u definiranje tog pojma te rekao da je 'duhovnost senzibilitet za nematerijalno postojanje i djelovanje', a 'teritorij duhovnosti' su onda 'transcendentalno, ljudska svijest, moral i religija te kultura i umjetnost'.

Drago Pilsel je pak naglasio da je za njega 'duhovnost prvenstveno solidarnost', a Medvešek je objasnio da ljudi 'trebaju smoći snage za skok prema novoj percepciji'. Boris Gunjević, koji je sa Slavojem Žižekom napisao vrlo zanimljivu knjigu o religiji danas, upustio se pak u dijagnosticiranje vremena u kojem živimo, nazvavši ga apokaliptičnim, a 'ljudi su umorni od svih informacija kojima su napadnuti', pa je u takvoj situaciji – ali i uvijek – 'ulazak u sebe mukotrpan posao'.

Pavel Gregorić je u raspravi zastupao, recimo to tako, znanstvenu stranu, pa se često pozivao na najnovija istraživanja iz kognitivne biologije i neurologije, koja kažu i da su neki primati duhovna bića. Nasuprot njemu je bio suvremeni teolog Gunjević, koji se – što je iznimno osvježavajuće – pozivao i na Michela Foucaulta i Gillesa Deleuzea, no apostrofirao je Nietzschea kao 'najuvjerljiviji napad filozofije na kršćanstvo'.

Dvosatna je rasprava prošla brzo i bez praznog hoda, a i publika se u jednom momentu uključila u diskusiju. Nakon revijalno-pretencioznog citiranja Alberta Einsteina, čime je jedan posjetitelj pojeo par minuta vremena, došla su i odlična pitanja poput onoga o odnosu analitičke i kontinentalne filozofije u kontekstu pristupa znanosti. Za kraj su gosti zamoljeni da daju svoja predviđanja budućnosti i u njima je, možda iznenađujuće, bio najoptimističniji bio filozof Gregorić, dakle onaj koji se ne oslanja na transcendentalno za utjehu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još