Kulturmiks NAJBOLJE I NAJGORE U KULTURI

Od Slavoja Žižeka do krvave Severine

Svoj izbor događaja, odluka i fenomena koji su obilježili kulturnu scenu u 2010. za tportal obrazlažu oni koji joj svakodnevno doprinose svojim radom

Redateljica Snježana Tribuson, spisateljica Nada Gašić, umjetnik Siniša Labrović, urednik Kruno Lokotar i profesorica književnosti Andrea Zlatar pred kamerom tportala prisjetili su se događanja koja smatraju ključnima za kulturnu godinu, bilo da se radi o vrhunskim koncertima, bilo sramotnim odlukama.



Kad najbolje postane najgorim


Bez prethodnog dogovora, petero sugovornika je svoj izbor najboljeg i najgoreg usmjerilo prema posve različitom. Dalo bi se zaključiti da živimo u zemlji živahne kulture, no na listi najboljeg našla su se dva odgovora koja tek u sarkazmu dobivaju pun smisao.

Prema mišljenju Snježane Tribuson, ploveći paviljon izgrađen za Venecijanski bijenale arhitekture imao je sve preduvjete postati hrvatskom kulturnom senzacijom, no rad 14 vodećih arhitekata na čelu s Leom Modrčinom nakon brodoloma završio je u brodogradilištu Kraljevica, gdje će biti pretvoren u staro željezo, a organizatori još uvijek plivaju u dugovima.

U crnohumornom tonu najbolji događaj godine obrazložio je i Siniša Labrović, spomenuvši se Toma Gotovca i Aleksandra Srneca, kojima je tek smrt donijela značajnije povećanje vrednovanja umjetničkog rada.

Zagreb na kulturnoj karti svijeta

Svjetska gostovanja su našim sugovornicima barem nakratko učinila Zagreb dostojnim naziva metropole. Kruno Lokotar izdvojio je proljetni Subversive film festival i gostovanja značajnih intelektualaca poput Slavoja Žižeka, Samira Amina ili Tarika Alija, dok je Nada Gašić odabrala tjedan vrhunske klasične glazbe u studenom, obilježen koncertima Državnog simfonijskog orkestra iz Sao Paola, gostovanjem milanske Scale i pijanista Evgenija Kisina.

Politika kao generator problema

Autorica krimića, već prozvana hrvatskom Agathom Christie, zaključila je da većina negativnosti na kulturnoj sceni dolazi kao posljedica politike. Nada Gašić je, naime, među negativnim događajima izdvojila smjenu Senke Bulić s mjesta ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici te tužbu protiv Ministarstva kulture iniciranu sufinanciranjem knjige jezikoslovke Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam'.

Na meti kritike Siniše Labrovića i Andreje Zlatar našli su se zakoni, a lošim smatraju donošenje Zakona o HRT-u i nacrta Zakona o visokom obrazovanju koji će pogubno djelovati na obrazovni sustav i proizvodnju kulturnog programa na državnoj televiziji. U radu Ministarstva kulture Andreja Zlatar pronašla je i jednu pozitivnu inicijativu - pohvalila je odluku o dodjeli čak 46 stipendija piscima, što iznosi 1.386.000 kuna, skoro 600.000 kuna više no lani. Smatra da će pisci moći neometano raditi, što u konačnici znači i više boljih knjiga.

Tko će te knjige čitati, drugo je pitanje, a indirektno ga svojom kritikom sveopćeg institucionalnog nedjelovanja postavlja Kruno Lokotar, kojeg smeta što ni kulturne ni obrazovne institucije ne potiču čitanje niti razvijaju kulturu čitanja kod mladih.

Na listi najgorih tek je jedno događanje sam čin umjetnika. Snježani Tribuson zamjerio se opsežan medijski tretman Severininog performansa na otvorenju izložbe Dimitrija Popovića, kojem je Sevka najnovija muza i model. Krvavi spektakl uživo je pratilo mješovito društvo celebova i kulturnjaka, od Arsena Dedića, Dražena Lalića, Gorana Grgića i Mani Gotovac do Nikol Bulat i Suzy Josipović, što je teško dostatan argument za angažman kulturnih kroničara.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još