Književnost BOOKSA PREDSTAVLJA

Rumunji na Reviji malih književnosti

Revija malih književnosti zamišljena je kao festival predstavljanja suvremenih autora mlađe generacije koji su se u svojim zemljama afirmirali, dok u Hrvatskoj nisu uopće objavljeni, a nisu ni poznati. U Booksi je na redu rumunjska književnost

Hrvati često znaju zaboraviti, ili odbijaju biti svjesni, da je hrvatska književnost jedna od manjih na svijetu. Potencijalnih čitatelja je oko pet milijuna, ako tu računamo i dijasporu od Australije od Argentine. Sudeći po prodaji knjiga na domaćem tržištu, gdje se kao bestseler računa i djelo prodano u pet tisuća primjeraka, mala hrvatska književnost ima i vrlo malobrojno čitateljstvo. Stoga je oduvijek bila odlična ideja u srži Revije malih književnosti, koju ove godine po šesti put organizira Booksa, a to je upoznavanje s drugim malim književnostima.

Naravno, biti mali ne znači automatski i biti nevažan, ali je svoju (ne)važnost uvijek lakše ispravno procijeniti u kontekstu s drugima. Tako su se na Reviji malih književnosti do sada predstavili pisci od Bosne i Hercegovine do Bugarske, a ovaj put je na red došla Rumunjska. Riječ je o državi koja je imala jednu od najgorih komunističkih diktatura, a onda i traumatičnu tranziciju do Europske unije, čija je članica iako se čini kao crna ovca te obitelji.

Revija malih književnosti zamišljena je kao festival predstavljanja suvremenih autora mlađe generacije koji su se u svojim zemljama afirmirali, dok u Hrvatskoj nisu uopće objavljeni, a nisu ni poznati.

Selekciju je napravila ugledna rumunjska književna kritičarka Carmen Muşat, izabravši devet rumunjskih književnika s godinama rođenja u rasponu od 1968. do 1982.

Riječ je o sljedećim imenima: Matei Florian, Florin Lăzărescu, Ştefania Mihalache, Ovidiu Pop, Adrian Chivu, Ana Maria Sandu, Doina Ioanid, Cosmin Perţa i Adela Greceanu. Velika je vjerojatnost da vam navedeni još ništa ne znače, no zato se trebate 1. listopada u 20 sati zaputiti u Booksu (Martićeva 14 d), a 2. listopada u Jedinstvo, gdje ćete imati priliku čuti rumunjske goste kako čitaju svoja djela, ali i raspravljaju o stanju na tamošnjoj književnoj sceni.

Književna kritičarka Carmen Muşat u predgovoru programskoj knjižici, koja sadrži i prijevode svih gostujućih pisaca, istaknula je da rumunjska književnost u zadnjih dvadeset godina ponovno otkriva realizam, epsko pripovijedanje i psihološku kompleksnost likova, što se nije tražilo u Ceausescuovom režimu.

Pojam koji trenutno tendencije rumunjske književnosti opisuje jest neonaturalizam, između ostaloga i zbog naglaska na banalnosti svakodnevnice. Zvuči kao nešto što nije daleko od hrvatske stvarnosne proze te je zato ova Revija malih književnosti dobra prilika da se vide što i kako pišu ti 'mali' Rumunji. Njih je, inače, 22 milijuna (a sada i koja tisuća više, s obzirom na Sarkozyjeve rasističke deportacije Roma), pa će gosti iz Rumunjske imati priliku zagrebačkoj publici otkriti kako je to biti i mali i veliki. Možda nešto naučimo. Ostale informacije o šestoj Reviji malih književnosti možete naći na Booksinim stranicama, a treba još dodati da se ova književna manifestacija ove godine odvija u okviru Operacije: grad.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još