ETGAR KERET

Bizarne i nadrealne priče njegova su životna realnost

28.08.2015 u 11:37

Bionic
Reading

Etgar Keret jedan je od najcjenjenijih i najprevođenijih suvremenih izraelskih pisaca poznat po kratkim pričama u kojima isprepliće svakodnevni život s bizarnim događajima koji po njegovu mišljenju, kako je otkrio u razgovoru za Hinu, zrcale život kakav on stvarno jest

'Ne pokušavam namjerno izvrtati stvarnost kako bi moje priče ispale bizarne ili nadrealne. Pišem o životu kako ga vidim i moje priče naprosto ispadaju takve', kazao je Keret.

'Zastanemo li na trenutak i ogledamo se oko sebe, prisiljeni smo priznati ludilo i nadrealnost života. A ako ćemo iskreno, ima li uopće smisla pisati priču koja nije iskrena ili istinita?', napomenuo je pisac, koji će u rujnu boraviti u Zagrebu kao jedan od inozemnih gostiju Festivala svjetske književnosti (FSK) koji se od 3. do 11. rujna održava u organizaciji nakladnika Frakture.

Najprodavaniji i najhvaljeniji mladi izraelski autor hrvatskoj se čitateljskoj publici dosad predstavio zbirkama priča '8% ni od čega', koju je 2008. objavio nakladnik Profil u prijevodu Sonje Malek, te 'Iznenada netko pokuca', 2011. objavljenu u izdanju Profila te prijevodu Mihaele Veline.

U povodu autorova gostovanja u Zagrebu, Fraktura će u prijevodu Andree Weiss Sadeh objaviti njegovu zbirku priča 'Pizzeria Kamikaze i druge priče', po čijoj je naslovnoj priči hrvatski redatelj Goran Dukić 2006. snimio istoimenu vrlo zapaženu crnu komediju/romantični film ceste ('The Wristcutters: A Love Story') s Tomom Waitsom u jednoj od glavnih uloga. Film je uspješno igrao na Sundance Film Festivalu te pobijedio na Filmskom festivalu u Motovunu.

Wristcutters: A Love Story

Priča je smještena u pomaknutom svijetu u kojem završavaju samoubojice, posve nalik na naš, ali nešto pohabaniji.

Keret je istaknuo kako je zadovoljan adaptacijom, iako film njegovu priču 'ne prenosi posve onako kako ju je zamislio'. 'No, Dukić ju je tako vidio, a taj čovjek ima nevjerojatnu maštu, i film mi se doista sviđa', kazao je.

Pravi ili krivi način za transponiranje literarnog predloška na film ionako ne postoji, smatra. 'Filmska adaptacija uvijek je mjesto susreta teksta s redateljem. Najbolje adaptacije nisu one koje su najlojalnije izvornoj priči, već one koje ju znaju iščitati na najjedinstveniji i često neočekivani način', napomenuo je.

Film 'Pizzeria Kamikaze' bit će prikazan u sklopu festivalskog filmskog programa u petak 4. rujna, a tim će povodom Festival ugostiti i redatelja Gorana Dukića, koji će sudjelovati u kratkom razgovoru uoči projekcije.

Satiričan prikaz stvarnosti

Rođen 1967. u Tel Avivu kao sin preživjelih žrtava Holokausta, Keret se nametnuo kao predvodnik nove generacije izraelskih pisaca koji izbjegavaju otvoreno bavljenje politikom. No, iako se u svojim pričama bavi previranjima koja obilježavaju povijest te regije, Keret se u njima suzdržava od otvorene političke poruke ili zauzimanja određenih ideoloških pozicija.

'Oduvijek sam nastojao izbjegavati politiziranje jer ga smatram ograničavajućim. Temelj fikcije je dvosmislenost, a svako iznošenje mišljenja u konačnici je zapravo pojednostavljivanje stvarnosti', kazao je.

Ipak, nakon što mu se prije devet godina rodio sin, počeo je pisati novinske političke komentare. 'Oni nemaju neke umjetničke vrline: to su samo uporni i često frustrirajući pokušaji da promijenim krvavu realnost koja me okružuje. Nisam dovoljno naivan da mislim da ću time nešto bitno promijeniti, no nadam se da će mi ti članci pomoći da, kada moj sin bude odrastao čovjek, mogu iskreno reći da sam pokušao dati sve od sebe kako bih svijet u kojem živimo učinio boljim mjestom', pojasnio je.

Njegove su priče gotovo kao anegdote ili nadrealne šale, istodobno sofisticirane i neknjiževne, izuzetno zabavne i posve ozbiljne. Bez iznimke njihove se radnje odvijaju u suvremenom Izraelu, pune su seksa i nasilja 'jer život obiluje seksom i nasiljem, barem u dijelu svijeta odakle ja dolazim', a u njima se autor poziva i na neke starije književne tradicije, kao što su parabola, narodna priča i apsurdističke tradicije Gogolja i Kafke.

'Moje su teme obitelj, roditeljstvo, djetinjstvo, prijateljstvo, životinje, ljubav, pisanje kao takvo; malo je toga o čemu me ne zanima pisati', napomenuo je pisac. 'Povijest Izraela, velikim dijelom kao i ona bivše Jugoslavije, temeljena je na sukobima. Borba unutar Izraela pripada onima koji se nadaju: onima koji vjeruju da Židovi i Arapi mogu živjeti zajedno u miru, i onima koji su pesimistični i nepovjerljivi, koji smatraju da jedni mogu živjeti isključivo nauštrb drugih', dodao je.

Svojim pričama razbija tabue, dotičući se najtežih problema izraelskog društva i povijesti kroz metaforične priče o običnim situacijama svakodnevnog života.

'Te su priče tužne i pune nade, što je neizbježna kombinacija, jer ukoliko vjerujete da stvari mogu biti bolje, ne možete ne biti tužni zbog svih propuštenih prilika i izgubljenih života položenih na oltar sumnje, mržnje i nepovjerenja', pojasnio je Keret.

Svestrani autor

Iako njegova prva zbirka priča 'Cjevovodi' (1992.) nije osobito dobro prošla u Izraelu, već je godinu kasnije osvojio prvu nagradu na alternativnom kazališnom festivalu u Akkou za svoj mjuzikl 'Nitko nije rekao da će biti zabavno'. Među autore bestselera svrstao se zbirkom 'Missing Kissinger', koja je proglašena jednom od pedeset najvažnijih izraelskih knjiga svih vremena.

'Moje su priče poput eksplozija: pišem sve dok ne dođem do kraja priče, a nekako se obično dogodi da to traje vrlo kratko. Moram tek naučiti kako eksplodirati postupno', kazao je pisac.

Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja te su prevedene na dvadesetak jezika svijeta.

'Nikad nemam unaprijed osmišljenu radnju: najbolje priče nastaju kada se otkrije samo neki njihov dio – rečenica tu i tamo, scena, prizor, koje postupno razvijam u procesu pisanja. Najbolje su priče one koje su pametnije od onoga tko ih je napisao', napomenuo je.

Knjigu 'Kneller's Happy Campers' francuski lanac Fnac uvrstio je među dvjesto knjiga desetljeća. Nagrađivan je važnim nagradama, a prema njegovim je pričama snimljeno više od četrdeset kratkih filmova. Danas radi kao predavač na sveučilištu Ben-Gurion u Be'er Shevi te na Odsjeku za film Sveučilišta u Tel Avivu.

Osim što piše priče, Keret piše i grafičke novele, scenarije za televizijske emisije i filmove, a napisao je i jednu knjigu za djecu. Zapaženu međunarodnu karijeru ostvario je i kao filmski redatelj: njegov film 'Skin Deep' osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelskog Oscara, a za film 'Meduze', snimljen prema priči njegove supruge Shire Geffen, Keret je 2007. u Cannesu nagrađen Zlatnom kamerom za najboljeg debitanta.

'Sebe doživljavam u prvome redu kao pripovjedača. Svaki novi medij kojega iskušam pomaže mi naučiti nešto novo o pripovijedanju pa, kada se vratim svojoj matičnoj luci, a to je pisanje kratkih priča, imam osjećaj da sam donio nešto natrag sa svih tih avantura, nešto što može pomoći da se moje pisanje razvije i mijenja', otkrio je pisac.

Trenutno zajedno sa suprugom radi na televizijskoj seriji za francuski program Arte. 'Zasad jedino mogu otkriti da se tiče nekretnina i putovanja kroz vrijeme i da je to, na neki neobičan način, jedan od najbiografskijih projekata u kojima sam dosad radio', kazao je.

O svojem radu i djelima Keret će na festivalu razgovarati s urednikom Romanom Simićem Bodrožićem na tribini Razotkrivanje u subotu 5. rujna. Dan ranije, zajedno s francuskim piscem i scenaristom Davidom Foenkinosom i njemačkim grafičkim dizajnerom i autorom stripova Reinhardom Kleistom sudjelovat će i u okruglom stolu 'Pop kultura kao nadahnuće', koji će moderirati novinarka i urednica Vlatka Kolarović.