Hrvatska je od prodaje udjela u Ini (2005. i 2010.) ukupno zaradila oko 10 milijardi kuna. Procjenjuje se kako će operacija vraćanja kompanije pod državne skute stajati najmanje dvije milijarde eura.

'Znači, dobili smo otprilike milijardu eura, a sad ćemo je otkupiti za dva. Postavlja se pitanje kakav smo to onda posao napravili!? Radi se o strašno velikom zalogaju i kakav god Vlada imala plan, bit će ga jako teško provesti', rekao je za tportal ekonomist Damir Novotny

On je protiv otkupa dionica od mađarskog MOL-a. Upozorava na to da je Ina u jako lošem stanju, a vrijednost dionica na burzi umjetno joj je napuhana. S dionicama se tek sporadično trguje, vrlo mali broj ih je u slobodnom optjecaju, i one koje nisu u vlasništvu države (47 posto) i MOL-a (49 posto) većinom su u rukama mirovinskih fondova. Prema trenutačnoj cijeni dionice od 3.199 kuna, tržišna je vrijednost kompanije oko 29 milijardi kuna.

'Cijena na burzi ne odražava stvarnu vrijednost kompanije. Ina posljednjih desetak godina posluje s gubicima i stagnira u poslovanju. Upropastili su je loši odnosi između dva velika dioničara', naglasio je Novotny.

Iako političari tvrde kako imaju plan za okup dionica koji neće povećati javni dug, Novotny smatra kako je to neizvedivo. Navodno se razmišlja o modelu na kojem je radila još Vlada Zorana Milanovića prema kojem bi se udjel MOL-a kupio kreditom uz zalog svih dionica Ine.

'Kakvim god masnim kreditom ili nekim drugim financijskim instrumentom oni to izveli, povećat će se javni dug. Ma imate 101 problem, a još me više zabrinjava to što se takve transakcije ne rade preko novina. Vlada je izašla sa svojom željom da otkupi dionice i sad Mađari imaju bolje karte i mogu tražiti koju god cijenu žele', rekao je Novotny.

Ekonomist Josip Budimir, gospodarski strateg HSLS-a, također je protiv otkupa dionica jer u tome ne vidi jasnu ekonomsku korist.

'Ina je važna tvrtka za nacionalnu ekonomiju, ali odluka treba li država steći apsolutni utjecaj mora se temeljiti na ekonomskoj računici. Moramo imati jasan plan što ćemo time dobiti, a što danas nemamo. Ina je nekonkurentna kompanija, zaostala je u tehnologiji i potrebna su značajna ulaganja u njezinu modernizaciju (op.a., procjene su šest milijardi kuna). Političari bi o tome trebali razmišljati kao da ulažu svoj privatni novac', uvjeren je Budimir.

'Ina je strateški važna kompanija' česta je mantra političara s kojom se ekonomisti također ne slažu. Od naše najveće naftne kompanije danas je važniji Agrokor, ističe Novotny. Ina je na početku tranzicije imala velike potencijale koji nisu ispunjeni zahvaljujući krivim odlukama.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić za Večernji list je rekao kako veći potencijal od Ine u ovom trenutku ima koprivnička Podravka

'Nafta više nije biznis budućnosti, a o Ini ne treba raspravljati na osnovi emocija, nego na osnovi realnih odnosa i promišljene strategije. Ina je izgubila prednosti koje je imala i zato ne treba ići u otkup dionica. Rafinerije su zastarjele, ljudi su se razbježali, svijet se fokusira na obnovljive izvore energije. Naftom će se baviti samo oni koji su akumulirali kapital', izjavio je Jurčić.