BIVŠI ŠEF DUUDI-JA:

'Potpisao sam 800 imenovanja, a sad ne mogu ni u jedan nadzorni odbor ili upravu'

17.02.2016 u 06:47

Bionic
Reading

Mladen Pejnović od ponedjeljka i službeno više nije na čelu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). 'Došao sam sa SDP-om, sa SDP-om moram i otići', odgovorio je Pejnović na naše pitanje jesu li točna šuškanja kako je bio spreman ponuditi svoje usluge novoj vlasti

'Nikad takvog razgovora nije bilo', odlučno je dodao.

Što će točno raditi sad kad više nije na državnoj funkciji, još ne zna. Njemu je kao i svim ostali bivšim državnim dužnosnicima zakonski zabranjeno idućih godinu dana biti član nadzornog odbora ili uprave neke tvrtke.

'U DUUDI sam došao s pozicije direktora zagrebačke Gradske plinare. Imam ugovor koji mi jamči povratak, ali ispostavilo se da su uredbe o sukobu interesa jače i da se ne mogu vratiti u upravu plinare. Dok sam bio na čelu DUUDI-ja, potpisao sam oko 800 imenovanja u razne nadzorne odbore i uprave, a ja sad ne mogu biti član nijednog. Ali to je tako i zakona se treba poštovati', rekao je Pejnović za tportal.

Dok odluči što će dalje, bit će pod zaštitom uredbe koja bivšim dužnosnicima garantira, do pronalaska novog posla, šest mjeseci isplatu pune plaće i šest mjeseci pola plaće.

Svog nasljednika na čelu DUUDI-ja Tomislava Bobana, kaže Pejnović, zna kao iskusnog pravnika. Za njega ima tri savjeta.

'Prilikom prodaje nekretnina neka se zadrži transparentne prodaje koja nije ispod tržišnih cijena. Drugo je da dobro pazi na sve dogovore s Europskom komisijom. Hrvatskoj ne trebaju sukobi s Bruxellesom. I zadnje je da brani praksu da se površinski veliki kompleksi ne preprodaju već daju na dugoročno korištenje', nabrojio je Pejnović.

Njega pak kaže čeka u proljeće prvi veliki zadatak, a to su radovi u vinogradu pored Letovanića.

Čovjek od povjerenja Zorana Milanovića

Pejnović je preuzeo DUUDI početkom 2012. Doveden je kao čovjek od najvećeg povjerenja Zorana Milanovića. Za vrijeme njegova upravljanja državnom imovinom najveći pomaci napravljeni su u restrukturiranju državnih poduzeća i jačanju transparentnosti upravljanja imovinom, a najslabiji rezultati u privatizaciji i stavljanju u funkciju neiskorištenih nekretnina.