'NADZORNIK' EUROPSKE KOMISIJE

'Hrvatske ekonomske slabosti duboko su ukorijenjene'

23.09.2014 u 15:22

Bionic
Reading

Hrvatske ekonomske slabosti duboko su ukorijenjene i nisu samo posljedica krize u okruženju, izjavio je danas zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Servaas Deroose, pozvavši na energičniju provedbu reformi

Na konferenciji 'Gospodarsko upravljanje u EU: hrvatski izazovi', održanoj u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Deroose je istaknuo da je u Hrvatskoj otežano restrukturiranje prerađivačkog sektora, onemogućena uspostava konkurentne proizvodnje, a paralelno s tim pala je osobna potrošnja i povećan deficit opće države.

Iako je Hrvatska poduzela određene reforme, posebno javnih financijama, Deroose napominje i da su u nizu drugih područja reforme izostale. Stoga preporuča prioritetno provođenje reformi u četiri područja. To su nastavak fiskalne konsolidacije kako bi se ispunio Vladin cilj spuštanja deficita opće države na 2,7 posto BDP-a 2016. godine, oslobađanje potencijala tržišta rada da bi se sustigle konkurentske zemlje na području cijene rada i produktivnosti, kao i unapređenje poslovnog okruženja te konkurentnosti.

Pritom je spomenuo uklanjanje administrativnih zapreka za poslovanje i unapređenje trgovačkog prava kako bi gospodarski sporovi bili brže rješavani. Preporuča i mjere za financijski sektor, koje bi smanjile razinu nenaplativih bankovnih potraživanja.

Sve te mjere, po njegovim riječima, važne su i kako bi Hrvatska tijekom sljedećih sedam godina mogla povući što više od 8,6 milijardi eura, koliko joj je na raspolaganju iz europskih fondova.

Preuranjeno je govoriti o tome kakvu će ocjenu EK dati Hrvatskoj kad ove jeseni bude analizirala realizaciju preporuka EK-a radi provođenja strukturnih reformi. Ističe pritom kako je ključan nadzor troškova države odnosno čvrsta kontrola proračunskih rashoda.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kaže kako se često zanemaruje učinak već provedenih reformi na stanje proračuna, podsjećajući na restrukturiranje brodogradnje, fiskalizaciju i predstečajne nagodbe, a krvnu sliku proračuna popravila bi i monetizacija autocesta.

Proračun nije bitno izvan planiranih okvira te se ne očekuju veći proboji rashoda, osim troška za poplave, između 500 i 600 milijuna kuna, navodi Grčić. Kaže da Vlada u pogledu rokova za ispunjenje preporuka EK-a nigdje nije 'u crvenom'.

'Fiskalna konsolidacija i ispunjenje preporuka EK-a u proceduri prekomjernog deficita ni u drugim državama nisu okončane za dvije-tri godine, a tako će biti i u Hrvatskoj', izjavio je Grčić, koji je optimističan u pogledu gospodarskog oporavka. Taj optimizam temelji na rastu industrijske proizvodnje, prerađivačke industrije i izvoza, dok uteg rastu vidi u nastavku duboke krize građevinarstva.

Ujedno, najavljuje da će Vlada proračunske uštede tražiti u rashodima za plaće, zdravstvo, subvencije i agencije.

Opreznija od Grčića je Sanja Mađarević Šujster iz zagrebačkog Ureda Svjetske banke, koja upozorava da je proračunski deficit strukturne prirode pa traži i takve reforme, jer je prostor za diskrecijsko rezanje troškova gotovo potrošen.

Situacija je prilično ozbiljna, javni dug je visok, a bit će i viši zbog nove metodologije Eurostata, što će imati negativni učinak na kreditni rejting i uvjete zaduživanja države, smatra ona.

Na izostanak istinskih reformi upozorava i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb koji ključnom drži reformu javne uprave.

'Reforme su nužne jer je očekivana dinamika rasta preniska i za trošak kamata. Eventualni izostanak radikalnih reforme mogao bi se poklopiti s rastom kamata na svjetskom tržištu, a to bi bilo vrlo opasno za Hrvatsku', navodi Lovrinčević.

On smatra kako je izvjesno da za ovu godinu neće biti ostvareni ciljevi iz procedure prekomjernog deficita, jer su problemi nastali na prihodovnoj strani proračuna, zbog gospodarskog pada. Očekuje da će deficit konsolidirane opće države po novom metodologiji biti oko pet posto.

Na skup je bilo riječi i o stanju poslovne klime u Hrvatskoj. Tako tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Ante Babić upozorava da je prema istraživanju tog udruženja, Hrvatska u pogledu poboljšanja poslovne i investicijske klime u zadnjih godinu dana postigla napredak samo u radnom zakonodavstvu, a stagnirala ili nazadovala u područjima pravne sigurnosti, poreza, neporeznih davanja i javne uprave i administracije.