Novac OPORAVAK SVE SLABIJI

Unatoč padu kamata sve manje kredita

Unatoč daljnjem blagom smanjivanju aktivnih kamatnih stopa te visokoj razini likvidnosti bankovnog sustava nepovoljni makroekonomski uvjeti i nadalje usporavaju oporavak kreditne aktivnosti, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a

Po podacima HNB-a, rast plasmana banaka privatnom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine bio je umjeren i nominalno je iznosio 4 posto. No dio njihova povećanja posljedica je tečajnih promjena, i to posebno slabljenja kune u odnosu na švicarski franak, za 13,3 posto u tom razdoblju, što je povećalo kunski iznos plasmana.
Ako se isključi utjecaj tečaja, rast plasmana bio je niži približno za 1,5 postotnih bodova. Plasmani su na kraju kolovoza iznosili 241 milijardu kuna.

Rast plasmana od ožujka do kolovoza, slično kao i tijekom prvog tromjesečja, gotovo se u potpunosti odnosio na poduzeća, i to isključivo na privatne tvrtke, dok su poduzeća u državnom vlasništvu blago smanjila svoje kreditne obveze prema bankama, navode iz HNB-a.

U rujnu zaustavljen rast kredita

Na kraju rujna ukupni su krediti iznosili 265,6 milijardi kuna, što je tek 100 tisuća kuna (+0,04%) više nego na kraju kolovoza. Za razliku od kolovoza, tečajna kretanja u rujnu nisu pridonijela rastu kunskog iznosa kredita s obzirom da je kuna ojačala za 2,1% u odnosu na švicarski franak, a u odnosu na euro je oslabila tek 0,6 posto.

U drugom tromjesečju plasmani poduzećima porasli su za 2,3 posto, a u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja još za 1,4 posto, pa je njihov rast od početka godine dosegnuo 6 posto. Potraživanja banaka od trgovačkih društava na kraju kolovoza iznosila su 111,1 milijardu kuna.

Iz HNB-a napominju da je na kretanja plasmana poduzećima djelovala i realizacija kredita u sklopu mjera Vlade za financiranje poduzeća posredovanjem HBOR-a jer je to kreditiranje činilo približno četvrtinu prirasta plasmana od početka godine.

Kreditna aktivnost prema stanovništvu pak tijekom drugog i u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja nastavila je stagnirati. Ako se isključi utjecaj tečaja, stanje ukupno odobrenih kredita građanima na kraju kolovoza bilo je gotovo jednako kao i na kraju 2009. godine. U strukturi kredita stanovništvu najveći pad i dalje se bilježi kod kredita za kupnju automobila te kredita po kreditnim karticama.

Ukupni krediti stanovništvu na kraju kolovoza iznosili su 125,1 milijardu kuna, i u odnosu na kraj prošle godine bili su nominalno veći za 1,8 posto.  Sa 44,8 posto u ukupnim kreditima stanovništvu zastupljeni su stambeni krediti, koji su krajem kolovoza iznosili nešto više od 56 milijardi kuna. U odnosu na kraj prošle godine nominalno su veći za 5,9 posto, međutim, ako se isključi utjecaj tečaja, stambeni su krediti zapravo stagnirali jer se gotovo cjelokupni prirast odnosio na tečajne promjene.

Naime, u statistici odobrenih kredita poslovne banke prikazuju kunsku protuvrijednost kredita odobrenih uz valutnu klauzulu, a samo od početka 2010. do kraja kolovoza švicarski franak ojačao je prema kuni za 13,3 posto. Udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom ove godine iznosio je 13,5 posto, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.

Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi se na kredite indeksirane uz švicarski franak. Prema vrstama kredita njihov udio najveći je kod kredita za kupnju automobila i stambenih kredita. Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto, podaci su iz Tromjesečnog biltena HNB-a.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još