Novac PREDSJEDNIK UPRAVE:

'Bez kapitalne injekcije HPB bi životario'

Dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke (HPB) u iznosu od 450 milijuna kuna, koliko je Vlada predvidjela prijedlogom rebalansa proračuna, povećat će HPB-ovu kapitalnu osnovu i pomoći u borbi s konkurencijom u novom kreditnom ciklusu, ocijenio je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić

Bez kapitalne injekcije HPB bi u narednim godinama životario, teško bi obranio stečene tržišne udjele, a sigurno ih ne bi mogao povećati, pokazuju analize iz dokumenta 'Strateški scenariji razvoja HPB-a u razdoblju od 2010. do 2014. godine', koje je Maletić predstavio novinarima.

Čelni čovjek HPB-a podsjeća da je ta banka trenutno tek nešto iznad ruba propisane stope adekvatnosti kapitala što onemogućava jači tržišni iskorak.

Dokapitalizacijom će, kaže Maletić, stopa adekvatnosti kapitala porasti sa 12,25 na oko 16,5 posto, a bit će stvoren i novi kreditni potencijal.

Država će dokapitalizirati HPB vjerojatno putem Hrvatskog fonda za privatizaciju, a to bi trebalo biti obavljeno u četvrtom tromjesečju ove godine, najavljuju iz HPB-a.

Nakon dokapitalizacije udio HFP-a u temeljnom kapitalu rast će možda i preko 50 posto, ovisno o cijeni po kojoj će HFP upisati dionice, kaže Maletić.

Smatra da je riječ o dobrom ulaganju jer je trenutno HPB-ova stopu povrata na investirani kapital 16 posto.

Na pitanje je li zatvorena mogućnost ulaska Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u vlasničku strukturu HPB-a, kazao je da je ta opcija još aktualna.

Razgovori se nastavljaju, pa je ulazak EBRD-a i dalje otvoren, no to prelazi nadležnosti uprave, kaže Maletić.

HPB, po njegovim riječima, želi postati nacionalna banka okrenuta najširim slojevima stanovništva, za što treba proširiti mrežu poslovnica. Trenutno ih ima 41, a u tijeku su razgovori s Hrvatskom poštom o korištenju njezinih poslovnica za operacije HPB-a, kaže Maletić.

Kako se ističe i u dokumentu 'Strateški scenariji razvoja HPB-a u razdoblju od 2010. do 2014. godine', HPB se nalazi na prekretnici, a vlasnici i menadžment pred odlukom žele li braniti stečene pozicije ili će u sljedećih 4-5 godina pokušati bitno povećati vrijednost Banke, za što je potreban odgovarajući kapital.

Pritom se razmatra nekoliko scenarija, od obrane stečenih pozicija i zadržavanja udjela u ukupnim kreditima od oko 3,1 posto, pri čemu zadržana dobit može riješiti više od polovice potreba za kapitalom, do tri scenarija razvoja - blagog, brzog i agresivnog rasta koji bi omogućio rast udjela na 6 posto, pri čemu se, ovisno o priznavanju dobiti, uplata novog kapitala procjenjuje na 1,8 ili 2,1 milijardu kuna.

Stoga se u dokumentu razmatraju i različite vlasničke strukture koje bi mogle nastati kroz različite tehnike dokapitalizacije - s nepromijenjenom vlasničkom strukturom, dokapitalizacijom iz proračuna, prodajom strateškom vlasniku te inicijalna javna ponuda dionica.

Direktor HPB-ova Sektora poslovanja s građanstvom Mato Filipović izvijestio je da će HPB od 1. listopada smanjiti kamatne stope na kredite stanovništvu i na nove i na stare kredite.

Kamatna stopa stambenih kredita za mlade past će sa 6,49 na 5,99 posto, a na ostale stambene kredite sa 6,99 na 6,49 posto.

Iz HPB-a najavljuju i da će od 1. listopada kamatna stopa za nenamjenske kredite sa sadašnjih 10,49 posto biti smanjena na 8,99 posto, a na nenamjenske kredite za umirovljenike sa 8,99 na 8,49 posto, dok će se namjenski kredit za podmirenje novčanih obveza odobravati uz kamatu od 9,99 posto (dosad 10,99 posto).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još