FRANAK POBJEĐUJE EURO

Kredite u 'švicarcima' sve je teže vraćati

11.05.2010 u 15:00

Bionic
Reading

Početkom travnja švicarski franak je na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro (1,4145 franka za euro) pa je posljedično, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj, koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak

Naime, u slučajevima kada švicarski franak jača u odnosu na euro, jača posredno i u odnosu na kunu, te se tako povećavaju mjesečne rate na kredite građana vezane uz 'švicarac'. Hrvatska narodna banka (HNB) ima utjecaj isključivo na kretanja kune u odnosu na euro, dok se tečaj kune u odnosu na ostale valute, pa tako i švicarski franak, formira posredno, dakle presudan je utjecaj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima, objašnjava direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević

U dva mjeseca rata porasla 100 kuna

Klijenti koji su na dan 1. siječnja 2007. podizali stambeni kredit od 100.000 eura, odnosno u protuvrijednosti u švicarskim francima oko 160.680 švicarskih franaka na 25 godina, danas bi imali ratu od 968,20 švicarskih franaka ili 4907,61 kuna (uz tečaj jedan švicarski franak - 5,068 kuna), dok bi ta ista rata prije dva mjeseca iznosila oko 100 kuna manje odnosno oko 4804,79 kuna.

Dodaje da je tečaj švicarskog franka prema euru dugo bio održavan na razini iznad 1,50 pod utjecajem intervencije Švicarske središnje banke (SNB), koja je nastojala spriječiti jačanje franka radi davanja potpore izvoznom gospodarstvu. Problemi u eurozoni početkom 2009. doveli su do slabljenja eura i posljedičnog jačanja franka bez reakcije SNB-a. Razlog leži u činjenici da se švicarsko gospodarstvo solidno oporavlja na održivim temeljima, a to bi moglo voditi u raniji početak podizanja kamatnih stopa u odnosu na EURIBOR i jačanje franka, dodaje Živković-Matijević.

Aprecijacija franka u odnosu na euro početkom travnja dogodila se unatoč najavi da švicarska središnja banka posjeduje dovoljno instrumenata za sprječavanje pretjerane aprecijacije franka u odnosu na euro, što je i potvrđeno intervencijom, pa je tečaj vraćen na nešto više razine. Međutim, s obzirom na snažne fundamente u Švicarskoj, koji ukazuju na brži oporavak u odnosu na eurozonu, u Raiffeisen Consultingu smatraju da će se jačanje franka u odnosu na euro nastaviti i sljedećih mjeseci prema razinama 1,41 franka za euro (kraj lipnja).

Uz stabilan tečaj kune, odnosno uz moguće blage deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro, navedeno bi značilo i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak prema razinama kakve su bile u prvoj polovici 2003., što bi značilo i povećanje mjesečnih rata na kredite koji su vezani uz švicarski franak.

U drugoj polovici ove godine, ističu u Raiffeisen Consultingu, do izražaja bi trebali doći utjecaji oporavka dioničkog tržišta i odljev kapitala iz sigurnog utočišta, što će rezultirati pritiskom na slabljenje tečaja švicarskog franka u odnosu na euro, a samim time i na slabljenje prema kuni, što će smanjiti i rate kredita građana koje su vezane uz švicarski franak.

Prema riječima analitičara Erste banke Alena Kovača, tečaj švicarskog franka od početka je godine zabilježio rast od oko 3,5 posto, odnosno nešto više od oko 4,5 posto, kada se usporedi s istim razdobljem prošle godine. Nedavno jačanje švicarskog franka jednim je dijelom i posljedica događanja u Grčkoj te, sukladno tome, nešto povećane nervoze na tržištima, kaže Kovač.

Kada je riječ o kreditiranju, tečaj kuna - švicarski franak kretao se na usporedivim razinama u razdoblju 2002.-2003. godine te je u razdoblju od tada do 2008. njegovo kretanje išlo u prilog klijentima s kreditima uz valutnu klauzulu u 'švicarcima'.

Kada govorimo o očekivanjima za 2010., Kovač kaže da se ne očekuje promjena odnosno podizanje kamatne stope Švicarske centralne banke, dok je prema kraju godine moguće određeno blago jačanje švicarskog franka u odnosu na euro, a time posredno i na kunu. Stoga ne treba očekivati promjenu kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima, dok će visina otplatnih rata, kao i do sada, ovisiti o kretanju deviznog tečaja.

Na kraju treba reći da je od ukupnih kredita u Hrvatskoj njih 13 posto vezano uz švicarski franak, što je manje nego prijašnjih godina. Neke banke potpuno su ukinule kreditiranje u švicarskim francima dok neke, kao, primjerice, Erste banka svojim klijentima koji to žele, nude mogućnost prebacivanja stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima, bez plaćanja naknade za promjenu valute kredita.