MONETARNA POLITIKA

Zvijer inflacije živi: Čeka li nas paritet dolara i eura te fenomen tipflacije

12.04.2024 u 08:35

Bionic
Reading

Inflacija u eurozoni pada. Hoće li monetarne vlasti nakon nove sjednice Vijeća ECB-a najaviti smanjenje kamatnih stopa u lipnju? To još nije sigurno, ali takva očekivanja već imaju posljedice za potrošače i štediše

U izvlačenju dodatne zarade neki su Amerikanci prilično drski. Kupac u kafiću na ekranu osjetljivom na dodir ispred konobarice mora birati između 20, 25 i 30 posto napojnice iako usluga ispred šaltera, jer je čekao desetak minuta u redu na svoju 'kavu za van', nije bila osobito dobra.

Mala papirnata čaša kave prilično je skupa, četiri dolara, čak i bez napojnice. Ali svatko tko odabere manje čitljivu opciju 'bez napojnice' na ekranu smatra se škrtim.

Najnoviji trend davanja napojnica mnogi Amerikanci nazivaju 'emocionalnom ucjenom'. No kako je osoblje u restoranima često iskorištavano i malo zarađuje, davanje napojnica uobičajena je praksa u SAD-u. Ali nikada se na tome nije tako agresivno inzistiralo kao sada, piše njemački portal Tagesschau.

Tippflation, tj. tipflacija, posljedica je ukupne visoke inflacije. Iako je ona oslabila i u SAD-u, i dalje je toliko tvrdoglava da je smanjenje kamatnih stopa sve manje vjerojatno u bliskoj budućnosti. Neki članovi američkih Federalnih rezervi sada čak vide takav korak ove godine kao nerealan, što je šokiralo investitore na tržištu dionica jer već dugo očekuju smanjenje kamata.

Kako trenutno stvari stoje, Europska središnja banka (ECB) mogla bi smanjiti kamatne stope prije nego što američka ekonomija stvarno procvjeta. To znači da bi se moglo dogoditi nešto što se prije nekoliko mjeseci smatralo nezamislivim: Europska središnja banka (ECB) možda bi mogla sniziti ključne kamatne stope prije američkih Federalnih rezervi (FED).

Za razliku od SAD-a, gospodarstvo u europodručju sve je samo ne poletno. Usporavanje gospodarskog rasta i visoke kamatne stope snizili su stopu inflacije u eurozoni više nego što se očekivalo. U ožujku je ona iznosila 2,4 posto i tako se približila cilju ECB-a od dva posto.

Prije nešto više od godinu dana iznosila je 10,6 posto, odnosno bila je više od četiri puta veća. I u Njemačkoj nastavlja padati. Prema tamošnjim izračunima, sada je na 2,2 posto, na što najviše utječe smanjenje cijena hrane i energije.

ECB Izvor: EPA / Autor: RONALD WITTEK

Lipanjsko smanjenje kamata, koje je predložila predsjednica ECB-a Christine Lagarde, postaje sve izglednije. Međutim temeljna inflacija i dalje je prilično tvrdoglava. Rast cijena nakon izuzimanja kretanja cijena hrane i energije sklon je fluktuacijama, ali u zadnje vrijeme jedva da se kreće i još uvijek iznosi previsokih 2,9 posto.

Činjenica je i da je ukupna inflacija u posljednja tri mjeseca čak neznatno porasla, a u kretanju cijena usluga ne vidi se nikakav pozitivan pomak. Naprotiv, stope su blago porasle - na četiri posto. Još nije jasno koliki će porast inflacije biti zbog visokih kolektivnih ugovora u Europi, a u nekim je članicama ona i dalje daleko iznad prosjeka - u Hrvatskoj, Austriji i Estoniji i dalje je iznad četiri posto dok je u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj ponovno porasla.

Inflacija u Njemačkoj Izvor: Profimedia / Autor: E.D. Torial / Alamy / Profimedia

Zbog toga glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer smatra preuranjenim smanjenje kamata u lipnju. 'Zvijer inflacije još nije ubijena', zaključuje Krämer. Njegov kolega Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg banke, smatra da je kamatna politika ECB-a ionako previše kruta. Strahuje se da će središnja banka prekasno doći sa smanjenjem kamata. Kao i uvijek, u ekonomiji postoje različite ocjene. Na financijskim tržištima, međutim, ljudi žele samo jedno: smanjenje kamata što je prije moguće.

Budući da sve više i više članova Vijeća ECB-a daje pozitivne komentare u tom smjeru, prvo smanjenje kamatnih stopa u lipnju vrlo je vjerojatno.

Takav scenarij kao posljedicu će imati daljnji pad vrijednosti eura, već prilično slabog u odnosu na dolar. Ako ECB stvarno smanji kamatne stope prije Federalnih rezervi, investitorima će biti unosnije ulagati novac u SAD nego u europodručje. Jer tamo bi kamate bile veće.

Neki promatrači ne isključuju čak ni mogućnost da zajednička europska valuta padne na paritet s dolarom. Tada bi jedan euro koštao točno jedan dolar. Ovo su loše vijesti za europske turiste u inozemstvu jer su izvan Europe cijene već eksplodirale nakon covida i nastavljaju rasti.

Prošle godine odmor u SAD-u koštao je u prosjeku 15 do 20 posto više nego prije covida, podaci su najvećeg svjetskog turoperatora TUI. Ovaj će se trend vjerojatno pogoršati. Slično je s drugim regijama, poput Južne Amerike, Australije i velikih dijelova Azije.

Uslijed najava promjene monetarne politike banke su već počele snižavati kamate na depozite. Na vrhuncu ciklusa kamata vrijednosti od preko četiri posto bile su uobičajene za oročene depozite, no štediše se mogu smatrati sretnima ako sada uspiju doći do 3,5 posto. Kod većine institucija prvenstveno padaju kamate na depozite za dugoročna oročenja.

Zvijer inflacije vjerojatno će još neko vrijeme zaokupljati Europu i svijet. Ali što god se dogodilo, tipflacija u SAD-u će vjerojatno preživjeti. Njezin pad je malo vjerojatan. Sada je prakticiraju ne samo frizeri, konobari i taksisti, već čak i medicinske sestre i liječnici.