Finacijska kriza promijenila je stavove građana prema rizičnim ulaganjima. Usporedba s ranijim ponašanjem pokazuje zaokret prema sigurnosti. Danas je glavni prioritet privatnih investitora u Europi i SAD-u sigurnost njihovih ulaganja. Većina Europljana i Amerikanaca stavlja raspoloživi novac na štednju u banci, a osjetno se smanjio broj ulagača u dionice, pokazuju najnoviji rezultati Investment Barometra što ga GfK Custom Research provodi za potrebe Wall Street Journal Europe
Ukupno 91 posto građana zapadne Europe preferira investiranje s malom stopom rizika. Isti taj podatak za zemlje centralne i istočne Europe iznosi 84 posto, a za SAD je 81 posto. Investiranje s visokom stopom rizika prihvaća pak 16 posto građana u Švedskoj i SAD-u. Suprotno tome, kod Nijemaca i Talijana samo 3 posto preferira investiranja s visokim rizikom koja nude i visoke stope povrata ulaganja.
Usporedba s ranijim ponašanjem pokazuje zaokret prema sigurnosti. U jesen 2007. godine 43 posto zapadnih Europljana stavilo je svoj novac u banke, a danas je takvih čak 60 posto. Isti se trend pokazao i u SAD-u, gdje 68 posto građana sada ulaže raspoloživi novac u razne oblike štednih depozita banaka (prije 18 mjeseci bilo je takvih samo 52 posto). U Njemačkoj je postotak štediša porastao za 15 posto. Općenito, kao opcija štednje/investiranja raste i popularnost životnih osiguranja. Na trećem mjestu, ali s dosta manjim udjelom, su dionički fondovi.
Istraživanje iz 2007. godine pokazuje postojanje značajnog udjela privatnih osoba koje nemaju nikakav oblik štednje/investiranja, i to 42 posto u zapadnoj Europi i 32 posto u SAD-u. Danas je taj udio značajno manji i u zapadnoj Europi iznosi 29 posto a u SAD-u tek 8 posto.
U srednjoj i istočnoj Europi čak 62 posto građana ne štedi
Kada se promatra akumulirano privatno bogatstvo, vode građani SAD-a, gdje ima oko 38 posto ispitanika čija privatna imovina prelazi 50 tisuća dolara. Iz te grupe, njih oko 30 posto iskazuje da im je imovina veća od 75 tisuća dolara. Svega 8 posto je reklo da nema ušteđevine. U zapadnoj Europi svega 7 posto ispitanika navodi da su za 'crne dane' uštedjeli više od 50 tisuća eura. Za istočnu Europu taj podatak pada na samo 4 posto.
Unutar zapadne Europe, Belgija i Švedska su jedine zemlje gdje ima više od 10 posto građana sa štednjom većom od 75 tisuća eura. Sa samo 2 posto na dnu liste su Španjolci i Nijemci, kojima imovina prelazi 75 tisuća eura. Ukupno uzevši, oko 50 posto svih građana zapadne Europe – privatnih investitora - iskazuje da njihova imovina/štednja iznosi manje od 25 tisuća eura, a njih 2 posto nema baš ništa. Bez štednje za crne dane je gotovo 62 posto građana centralne i istočne Europe
