Novac KAKO IZAĆI IZ ZAČARANOG KRUGA?

Ovrha sve više, a i opomena koje moraju platiti potrošači

Zbog sve većeg broja ovršnih postupaka i blokada računa građana te njihovog nezadovoljstva velikim brojem i iznosima raznih naknada koje pritom moraju platiti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) organiziralo je danas okrugli stol ‘Opomena-blokada računa - kako izaći iz začaranog kruga?’ na kojem je istaknuto da bi jedno od rješenja moglo biti zakonsko reguliranje zabrane naplate prve opomene

Na skupu koji je okupio 50-ak predstavnika državne uprave, financijskih institucija i udruga za zaštitu potrošača ravnateljica MINGORP-ove Uprave za rad i zapošljavanje Inga Žic istaknula je da se problemi s naplatom dugovanja javljaju zbog financijske oslabljenosti, ali i nediscipline hrvatskih građana.

No, pita jesu li pritom opravdani svi troškovi za naplatu dugovanja, počevši od opomena do raznih drugih naknada FINA-e, javnih bilježnika, banaka, odvjetničkih ureda i drugih. Iznjela je primjer da neplaćeni račun za vodu od primjerice 200 kuna dužnika u konačnici može koštati i peterostruko više od tog duga.

Kazavši da zbog takvih i sličnih primjera dobivaju brojne upite potrošača da im se objasni što zapravo moraju plaćati nakon opomene i blokade računa, načelnica Odjela za zaštitu potrošača MINGORP-a Đema Bartulović smatra da bi svemu pomoglo da potrošači imaju točne informacije o naknadama te da nije opravdano da tih naknada ima toliko.

Objasnivši da se ovrhe od 1. siječnja ove godine provode po novom Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima načelnica Odjela za bankarstvo Ministarstva financija Maja Barberić napomenula je da je tim zakonom olakšano provođenje ovrhe nad građanima jer su i njihovi računi, kao i oni tvrtki, od početka ove godine u jedinstvenom registru računa. Najavila je da se pripremaju izmjene pravilnika za sniženje naknada Fine.

Predstavnici udruga potrošača, među kojima i Vesna Kovačić iz Saveza potrošača Hrvatske - Udruga Varaždin, upozorili su na nelogičnost slanja opomena za dugovanja koja često ni ne dođu do potrošača, ali se vode kao da su došle i oni ne mogu dokazati da ih nisu dobili. Pritom je nelogično i da je cijena prve opomene primjerice 50 kuna, druge 70, a treće i viša.

Smatra i da građani često plaćaju svoju naivnost i neznanje misleći da će ih država zaštititi ako dođe do takvih problema, a više su nego prije izloženi raznim prevarantima i manipulacijama s troškovima.

Po njezinoj procjeni, ovršnih je postupaka sada puno više nego prije, i 50 posto više u odnosu na dvije-tri godine unazad.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još