Novac KORAK DO PROVALIJE

Hrvatsku očekuju novi financijski šokovi

  • Autor: Zoran Korda
  • 28.11.2008 10:11:38
  • 28.11.2008 10:11:33

Vatrogasnim mjerama za stabilizaciju financijskog tržišta vlade razvijenih zemalja uspjele su spriječiti globalni financijski kolaps, ali izgleda da ne postoji lijek za recesiju koja postupno zahvaća svjetske gospodarske sile.

Za razliku od razvijenih zemalja u kojima realno gospodarstvo trpi od posljedica financijske krize, Hrvatsku bi nagomilani problemi u realnoj ekonomiji mogli uskoro gurnuti u ozbiljnu financijsku krizu.

Sada je već svima jasno da će tsunami globalne recesije prije ili kasnije doći i do Hrvatske, koja se zasad drži dobro samo zahvaljujući zdravlju bankarskog sustava i činjenici da se nalazi na periferiji svjetskih gospodarskih zbivanja.

Stručnjaci predviđaju da bi recesijski udar Hrvatsku mogao pogoditi za šest mjeseci do godinu dana, nakon što vodeći gospodarski sektori (turizam, građevinarstvo, trgovina, prijevoz) osjete združene posljedice globalnog usporavanja i pada domaće potrošnje. Tada bi se i hrvatski financijski sustav mogao naći pred novim iskušenjima.

RASTE RIZIK OVISNOSTI O STRANOM KAPITALU

U ljetos objavljenoj studiji 'Financijska stabilnost' Hrvatska narodna banka upozorila je na rizike za stabilnost financijskog sustava koji proizlaze iz strukturnih neravnoteža u hrvatskom gospodarstvu. U toj studiji razmatraju se krizni scenariji u slučaju naglog usporavanja ili zaustavljanja priljeva inozemnog kapitala u Hrvatsku. Katastrofični scenariji tada su bili malo vjerojatni, ali u okolnostima zaoštravanja globalne recesije postaju sve realniji.

Nema sumnje da su visoki vanjski dug i neravnoteža u međunarodnoj razmjeni najveći gospodarski problemi Hrvatske. Stalno povećavanje duga i deficiti u međunarodnoj razmjeni svjedoče o notornoj činjenici da godinama trošimo više nego što proizvodimo. Neugodna posljedica takve gospodarske politike je sve veća ovisnost o dotoku stranog kapitala, koji u teškim vremenima lako može presušiti.

Premda kreditori još nisu zatvorili 'financijske pipe' prema Hrvatskoj, sigurno je da pozorno motre naše makroekonomske pokazatelje. A upravo oni ne ulijevaju mnogo nade u optimizam. Gospodarski rast u drugom kvartalu 2008. gotovo je prepolovljen u odnosu na lani, a projekcije ovogodišnjeg rasta drastično su korigirane.

Neravnoteža u međunarodnoj razmjeni dodatno je pogoršana tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja tijekom kojeg je deficit tekućeg računa platne bilance u BDP-u porastao na 10,5 posto. U usporedbi s istim razdobljem lani, manjak je skočio za dramatičnih 31,6 posto. Najveći generator deficita i dalje je manjak izvoza nad uvozom koji se sve teže pokriva viškom prihoda od turizma. A upravo turizam bi iduće godine mogao biti najteže pogođen recesijom. 

Krajnji rezultat neravnoteže u međunarodnoj razmjeni je povećanje vanjskog duga. Krajem srpnja vanjski dug je dosegao iznos od 35,4 milijarde eura i u ovoj će godini, unatoč usporavanju, vjerojatno rasti dvostruko brže od rasta BDP-a. Velika opasnost krije se u rasporedu otplata vanjskog duga. Upravo u prvom kvartalu 2009., kada bi nas dugoročni učinci globalne krize mogli najjače stisnuti, stiže na naplatu 700 milijuna eura vanjskog duga.

PRAVI UDAR NA FINANCIJSKU STABILNOST TEK SLIJEDI

Pogoršavanje makroekonomske ravnoteže u uvjetima nadolazeće globalne recesije čini Hrvatsku sve ranjivijom na vanjske šokove. Upravo zbog rasta ključnih rizika crni scenarij, koji se spominje u studiji HNB-a, sve je vjerojatniji. On pretpostavlja naglo smanjivanje ili zaustavljanje priljeva stranog kapitala, uslijed čega bi došlo do znatnog usporavanja gospodarskog rasta. Slabiji priljev deviza potaknuo bi deprecijacijske pritiske na kunu, što bi znatno povećalo kreditni rizik i stabilnost domaćeg financijskog sustava. 

Nešto slično ovih dana upravo se događa u susjednoj Mađarskoj iz koje su se ulagači počeli povlačiti u strahu od velikog mađarskog duga i snažnog oslanjanja na vanjske izvore financiranja. To je najprije dovelo do snažnog pada vrijednosti mađarske forinte i zamrzavanja tržišta obveznica uslijed vala prodaja imovine u forintama.

Posljedice su vrlo brzo osjetili građani opterećeni kreditima s valutnom klauzulom, kojima su naglo porasle kreditne obveze. Vodeće mađarske banke naglo su ograničile odobravanje kredita u stranim valutama, a mađarska Vlada bila je prisiljena zatražiti pomoć Europske središnje banke od 5 milijardi eura radi ublažavanja financijske krize. Sličan scenarij mogao bi se lako odigrati u Hrvatskoj, ako presuši dotok stranog kapitala.

HNB UČINILA MAKSIMUM, NA POTEZU VLADA

Zahvaljujući mudroj politici središnje banke, koja je odlično pripremila financijske institucije na moguće šokove, hrvatski financijski sustav uspješno je podnio prvi udar. Banke su odlično kapitalizirane, a visoke bankovne pričuve i dalje su sposobne amortizirati razmjerno snažne šokove.

Međutim, sve je izvjesnije da mjere koje provodi HNB dugoročno neće biti dovoljne, ako i Vlada ne poduzme odlučnije korake. Krajnje je vrijeme da se preispitaju kapitalne investicije koje nisu od strateške važnosti te da se svim sredstvima potaknu sektori koji nas mogu izvući iz krize.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još