Hrvatska se u brojnim istraživanjima često svrstava pri dnu tablice zemalja čiji građani ostvaruju poduzetničke ambicije. MojPosao je istražio na više od 300 ispitanika u kojoj mjeri građani razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, jesu li upoznati što im je sve potrebno za takav pothvat i s kojim problemima se susreću
Velika većina ispitanika želi pokrenuti vlastiti posao (87 posto), dok ih je 5 posto već ostvarilo svoj san i pokrenulo vlastiti posao. Svega 3 posto ispitanika nema ambiciju pokrenuti vlastiti posao, a 5 posto ih nije niti razmišljalo o toj opciji. Ispitanici koji ne žele pokrenuti vlastiti posao kao razlog navode nedostatak kapitala i nepovoljnu poduzetničku klimu u državi.
Suprotno uvriježenom mišljenju o muškarcima kao poduzetnicima, gotovo podjednako žena (86 posto) i muškaraca (88 posto) razmišlja o ulasku u poduzetničke vode. Kada je stupanj obrazovanja u pitanju, ispitanici svih stručnih sprema su podjednako zainteresirani za pokretanje vlastitog posla.
Kao glavni razlog pokretanja vlastitog posla ispitanici navode da žele biti 'sam svoj šef' (57 posto), zatim smatraju da mogu biti uspješniji nego kada rade za druge (55 posto) te vjeruju u svoju ideju i da mogu zaraditi na njoj (38 posto). Ispitanike pri pokretanju posla najviše muče financije (80 posto), a zatim potrebne informacije o pokretanju posla (38 posto) i potencijalnom tržištu (32 posto).
Od ispitanika koji namjeravaju pokrenuti vlastiti posao, njih nešto više od trećine (35 posto) namjerava to učiniti u narednih godinu dana. Ipak, gotovo polovica ispitanika (49 posto) nema vremenski rok, dok ih 15 posto navodi da će to učiniti u narednih 5 godina. S pripremom poslovnog plana krenulo je 26 posto ispitanika, dok ih je 4 posto već i realiziralo dio poslovnog plana. Većina ispitanika (65 posto) je još u fazi promišljanja o pokretanju vlastitog posla.
Ključna upornost i riskiranje
Ispitanici pod ključne osobine potrebne za poduzetništvo ističu upornost (30 posto), spremnost na rizik (21 posto) i snalažljivost (21 posto). Najmanje ispitanika navelo je komunikativnost (5 posto) i 'debelu kožu' (5 posto).
Da jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) olakšava pokretanje vlastitog posla smatra 39 posto ispitanika. ‘Potrebno je manje novca za registraciju, a i lakše je za početnika s obzirom da je potrebno vrijeme za probijanje na tržištu.’ S druge strane, petina ispitanika (21 posto) tvrdi da j.d.o.o. ne olakšava pokretanje vlastitog posla. Ispitanici objašnjavaju svoj stav:
‘Nakon otvaranja u biti ima više komplikacija nego kod d.o.o.-a, a na kraju se svodi na isto. Također iz iskustva znam da se j.d.o.o. čak smatra i neozbiljnim. U biti najlakše i najjeftinije je otvoriti obrt, ako se već želi proći jeftinije.’ Međutim, 40 posto ispitanika ne zna koliko bi im koristilo otvaranje j.d.o.o. u njihovoj namjeri pokretanja vlastitog posla.
Ispitanici na početku očekuju puno rada, a malu zaradu
Čak 72 posto ispitanika smatra da poduzetnici rade više za sebe nego što rade za nekog drugog. S druge strane, 27 posto ispitanika navodi da će možda na početku više raditi, ali kasnije manje. Svega 2 posto smatra da poduzetnici zapravo rade manje.
Kada je u pitanju zarada, većina ispitanika (67 posto) smatra da poduzetnici na početku zarađuju malo, ali im se s vremenom zarada povećava. Trećina ispitanika (30 posto) smatra da poduzetnici odmah zarađuju više radeći za sebe nego za nekog drugog, dok ih 3 posto ipak navodi da zarađuju manje.
Muškarci su optimističniji u pogledu zarade poduzetnika. Njih 37 posto smatra kako poduzetnici zarađuju više nego što bi zarađivali radeći za nekog drugog, dok isto smatra 24 posto žena. Da poduzetnici uvijek zarađuju manje smatra 5 posto žena i 2 posto muškaraca.
