Premda se susret najavljuje već tjednima, premijerka Jadranka Kosor još se nije sastala s čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koji joj žele uručiti popis od dvadesetak stranih i domaćih ulaganja koja zapinju na bezbrojnim administrativnim preprekama. Riječ je o investicijama čiju ukupnu vrijednost poslodavci procjenjuju na dvije do tri milijarde eura, što je iznos koji, primjerice, premašuje vrijednost ovogodišnjeg manjka državnog proračuna koji je, nakon nedavnog rebalansa, postavljen na oko 14 milijardi kuna ili oko dvije milijarde eura
HUP-ova računica pokazuje da bi se provedbom tih projekata u Hrvatskoj moglo otvoriti oko 50.000 radnih mjesta. U uvjetima kada burzu rada opsjeda gotovo 300.000 nezaposlenih, ne treba ni govoriti što bi otvaranje toliko novih radnih mjesta značilo za Hrvatsku.
'Identificirali smo investicijske projekte koji se muče s raznim preprekama koje im postavljaju država i lokalne vlasti, ali dosad taj popis nismo imali priliku uručiti premijerki, jer nam još nije određen termin sastanka s njom', žale se u HUP-u.
Umjesto s predstavnicima Vlade, poslodavci su se posljednjih dana susreli s predstavnicima oporbe. Prvi na njihovu popisu bio je šef SDP-a Zoran Milanović, a u planu su susreti i s čelnicima drugih stranaka, od kojih HUP-ovci očekuju potporu.
Od blokiranih projekata, u javnosti je vjerojatno najpoznatiji, a politički najosjetljiviji slučaj Rockwoola u Istri. Iako su se lokalne vlasti još 2005. obvezale sagraditi 400 metara dugu pristupnu cestu do tvornice, to do danas nije učinjeno. Zbog toga su šleperi prisiljeni voziti po makadamu, a Rockwool bi čak mogao i tužiti državu. U međuvremenu je zbog optužbi da zagađuje okoliš Rockwool postao vruća politička tema u Istri.
Na popisu HUP-ovih zamjerki su i medijski eksponirani slučajevi Cvjetnog trga u Zagrebu te golf-parka Srđ kod Dubrovnika. U oba se slučaja otpor lokalnog stanovništva pokazao velikim, a političke elite nisu se znale jasno i nedvosmisleno postaviti, pa ne čudi što u HUP-u sve više upozoravaju da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima.
I dok se zemlje u okruženju bore da privku ulagače, u Hrvatskoj oni nailaze na brojne prepreke. Među njima je i projekt gradnje turističkoga golf-odmorišta Marlera pokraj Ližnjana na jugu Istre.
Taj projekt Dražena Ladića težak je 1,1 milijardu kuna, a njegova bi provedba otvorila oko 600 radnih mjesta. Iako je Ministarstvo turizma pripremilo svu potrebnu dokumentaciju, Vlada nikako da upali zeleno svjetlo za njegovu provedbu.
Bolje sreće nije ni projekt Fantasyland na području Samobora, koji zapinje, upozoravaju poslodavci, na HFP-u. Slično je i s nizom drugih investicija u turizmu, od Hrvatskog sna Vicenca Blagaića pa do švedskog turističkog projekta na Braču.
Sličnih problema, zbog kojih milijarde stoje doslovce na cesti, u Hrvatskoj ima mnogo. Spora i neučinkovita birokracija, korupcija, nesređen sustav, strah od ulagača i nedostatak vizije glavni su razlozi zbog kojih, tvrde poslodavci, nikako da se pokrene s mrtve točke.
