'Iz odluke nije jasno hoće li se to odnositi samo za zastale slučajeve u Sloveniji ili se odlukom Ustavnog suda otvara mogućnost za nove postupke', upozorava Štefica Stažnik, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Upućeni tumače da je sada zapravo sve na lokalnim sudovima u Sloveniji i tome kako će oni tumačiti odluku Ustavnog suda te da je nezahvalno tumačiti krajnje posljedice. Zanimljivo, iako je slovenski sud donio odluku još u prosincu, hrvatske vlasti o tome nisu izvijestile domaću javnost. Nije poznato ni koliko zapravo ima tužbi hrvatskih građana u Sloveniji. Prema nekim podacima, samo pred nadležnim sudom u Ljubljani ih je stotinjak, od čega je pet presuda prije 'zaleđivanja' bilo pred izvršenjem. No nije jasno koga su naše štediše tužile u Sloveniji - je li to 'stara' ili Nova Ljubljanska banka te hoće li se uopće moći na kraju naplatiti, upozoravaju upućeni.

Ustavni je sud odlučivao o tužbi dvojice hrvatskih državljana, Andra i Alana Perića, te kao neustavan ukinuo članak 23. Zakona o fondu Republike Slovenije za nasljedstvo i visokom predstavniku Republike Slovenije za nasljedstvo, kojim su prekinuti ili obustavljeni svi postupci pred slovenskim sudovima koji se tiču deviznih štednih uloga u poslovnim bankama ili njihovim podružnicama u bilo kojoj državi nasljednici bivše SFR Jugoslavije.

Prema Ustavnom sudu, štedišama je dosad bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema prebačeno na buduće, neodređeno vrijeme. 'Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava', smatra Ustavni sud.

Sporni je članak, naime, određivao da će se sudski postupci nastaviti nakon što nasljednice SFRJ sklope sporazum o sukcesiji, a Ustavni sud upozorava da se taj sporazum još ni ne nazire. Slovenija je prvi put uvela zabranu 1997, a u 13 se godina nesigurnost oko ovih sudskih postupaka nije smanjila, nego povećala, smatra Ustavni sud.