Vlada je odluku donijela 30. listopada na zatvorenom dijelu sjednice i o njoj javnost nije obaviještena sve dok je Narodne novine nisu objavile pet dana kasnije, piše Novi list.

Tako su promjene državnog proračuna, dva mjeseca prije kraja godine, povećale izdatke za plaće, prekovremeni rad, naknade za prijevoz i odvojeni život u svim ministarstvima, upravama i većini agencija koje se financiraju iz državnog proračuna.

Smanjujući neke druge stavke u proračunu, Vlada je povećala troškove za 250 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru za iznos koji je veći od onoga što je na njihovim plaćama ušparala na kriznom porezu. Po toj računici ispada da su na kraju porez solidarnosti, koji je uveden da bi svi zaposleni u državi nosili krizu, a ne samo oni koje plaća država, na svojim novčanicima osjetili svi osim državnih zaposlenika.

Zašto se dva mjeseca prije kraja godine za četvrtinu milijarde kuna podižu troškovi za zaposlene u državnoj upravi te kako je taj trošak samo u MORH-u i narastao za više od sto milijuna kuna, iako su svoje planove s kraja godine svi imali priliku revidirati u srpnju kod trećeg rebalansa, u Ministarstvu financija Novi list nije uspio doznati, uz napomenu da najbolje objašnjenje mogu dati sama ministarstva i uprave.

Iz onoga što piše u odluci o preraspodjeli novca vidi se da su rashodi za plaće za redovan rad u MORH-u povećani za 72 milijuna kuna, a za 25 milijuna veći su doprinosi. Uz to, 22 milijuna kuna veći su i troškovi plaća zaposlenih u administraciji MORH-a. Podigli su u MORH-u za pet milijuna i naknade za prijevoz te za 16 milijuna kuna naknade za odvojeni život pripadnika mirovnih misija. Zato se štedjelo na opremi, uredskom materijalu, energiji, telefonskim uslugama...

Prema neslužbenim informacijama Novog lista, u MORH-u nisu zapošljavali nove ljude, nego su morali povećati izdatke za plaće jer nisu uspjeli smanjiti broj zaposlenih kako su to planirali, jer nisu uspjeli osigurati novac za otpremnine ljudi koji su trebali otići iz vojske.

Za tridesetak milijuna kuna veći su izdaci za plaće u MUP-u, a za nekoliko milijuna kuna veći su i troškovi prekovremenog rada i ostalih naknada zaposlenima.

Izdaci za plaće značajno su povećani i u Ministarstvu pravosuđa, posebice za plaće na županijskim sudovima gdje se za plaće preusmjerilo dodatnih deset milijuna kuna. Za osam milijuna kuna povećani su i izdaci za plaće na sveučilištima.

Izvori Novog lista iz Vlade ističu da promjena stotine stavki u proračunu, kako bi se svakom ministarstvu našla dodatna unutarnja sredstva za plaće, ne upućuje na to da se mimo odluke Vlade nastavilo zapošljavanje u državnoj upravi, nego da su pojedine agencije i uprave nastavile raditi po svome.

Nakon smanjenja osnovice za plaće od šest posto i uvođenja kriznog poreza, što je značilo smanjenje plaća u državnoj upravi i javnom sektoru i do deset posto, brojni su se ravnatelji agencija, uprava, ali i škola i sveučilišta dosjetili na druge načine, tvrde naši izvori bliski Vladi, sačuvati primanja svojih zaposlenih.

Tako su pravilnicima omogućili zaposlenicima da napreduju i postaju, primjerice, savjetnici te su usto povećali prekovremeni rad, ali i naknade za odvojeni život, objašnjavaju izvori Novog lista.