Gospodarstvo ZAKON S BEZBROJ RUPA

Krizni porez pisali samo Šukerovi eksperti

Zakon o kriznom porezu, u kojemu se iz dana u dan otkrivaju novi propusti, pisali su isključivo stručnjaci iz Porezne uprave, a iako se u radne skupine mogu pozivati neovisni stručnjaci, u ovome slučaju to nije napravljeno, doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu financija

Iako je već zatražena ocjena ustavnosti zakona o kriznom porezu, kontroverze oko njega ne jenjavaju. Umjesto da ravnomjerno rasporedi teret krize na građane, brzopletim je zakonom Vlada privilegirala sto tisuća dobrostojećih građana koji samostalno obavljaju djelatnost. I premijerka Kosor priznala je propust, pa je odlučila proširiti porez i na njih. No kako su porezni stručnjaci kroz medije upozorili na još jedan apsurd - da država plaća porez direktorima svojih tvrtki, čini se da novo krpanje rupa ovog zakona tek slijedi.

Na naš upit razmišljaju li nakon niza manjkavosti zatražiti odgovornost stručnih službi koje su pisale Zakon o kriznom porezu, iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor do zaključenja teksta. Inače, na čelu Porezne uprave je Ivica Mladineo, državni tajnik Ministarstva financija.

Upitan kako je moguće da stručnjaci donose tako manjkave zakone, Mato Crkvenac, nekadašnji ministar financija, objašnjava da se kod uvođenja poreza naizgled sjajna rješenja mogu pokazati prilično štetnima te da je riječ o ozbiljnom poslu koji traži dugu i pažljivu pripremu. 'Novi se porez mora 'izsimulirati', ne može politika raditi od naroda laboratorijske životinje', kazao je Crkvenac za tportal.

U proceduri pripreme novih zakona resorno ministarstvo formira radnu skupinu u koju mogu ući stručnjaci različitih resora, a među njima i neovisni stručnjaci, što u slučaju Zakona o kriznom porezu nije napravljeno. Crkvenac kaže da je Ministarstvo financija nekada imalo i savjetodavno tijelo - porezni savjet, koje je kasnije ukinuto. 'Od svih ekonomskih politika, porezna je najosjetljivija, i zato postoji uzrečica da je dobar porez – stari porez', komentirao je tu situaciju Mato Crkvenac.

Donošenje zakona diktiralo je očajno stanje javnih financija. Sam prijedlog ovog zakona došao je 22. srpnja, na kraju iscrpljujućih trodnevnih razgovora sindikata s Vladom, a nakon što su sindikati odbili ponovno smanjenje plaća zaposlenima u javnom sektoru. Plan o oporezivanju plaća plasirao je Željko Lovrinčević, kojeg je Vlada angažirala kao spasitelja u poprilično zahtjevnoj misiji – hitnog punjenja proračunskog manjka od 11 milijardi kuna. Ishitren i loše pripremljen prijedlog zakona Vlada je izglasala 24. srpnja, a Sabor 31. srpnja. Deset dana kasnije, predsjednik Mesić zatražio je ocjenu njegove ustavnosti, a premijerka je jučer najavila izmjene Zakona o kriznom porezu, koji već ulazi u legendu kao jedan od najtraljavijih hrvatskih zakona.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 07.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,190797 5,206416 5,222035
CAD 124 1 5,258384 5,274207 5,290030
CZK 203 1 0,277847 0,278683 0,279519
DKK 208 1 1,009800 1,012839 1,015878
HUF 348 100 2,390251 2,397443 2,404635
JPY 392 100 6,115445 6,133847 6,152249
NOK 578 1 0,834567 0,837078 0,839589
SEK 752 1 0,764968 0,767270 0,769572
CHF 756 1 6,931440 6,952297 6,973154
GBP 826 1 8,896839 8,923610 8,950381
USD 840 1 6,974560 6,995547 7,016534
EUR 978 1 7,511601 7,534204 7,556807
PLN 985 1 1,668874 1,673896 1,678918
=