Gospodarstvo NEOČEKIVANI VAL TURISTA

Hotelske kuće smanjuju minuse

Ohrabrujući podaci za srpanj i kolovoz govore o smanjivanju očekivanih gubitaka hotelskih kuća. Ipak, ovogodišnji financijski pad hotelskog sektora mogao biti od 10 do 13 posto, što će produbiti gubitke koje taj sektor bilježi zadnjih nekoliko godina

Hrvatski hotelijeri ovogodišnjom sezonom ne mogu biti zadovoljni iako su učinili mnogo da bi bili što konkurentniji u odnosu na zemlje u mediteranskom okruženju i šire. 'Hotelijeri su, posebno privatni, ovu sezonu poslovali lošije od lanjske, jer se drukčije nije ni planiralo ni očekivalo', tvrdi Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH), ali su, dodaje, unatoč minusima, posao odradili dobro, čak neki vrlo dobro s obzirom na okolnosti globalne i domaće krize.

Srpanj i kolovoz popravili bilancu

Fizički rezultati (dolasci, noćenja) u hrvatskih gotovo 600 hotela svih kategorija do kraja lipnja ove godine pokazali su pad od sedam posto u odnosu na prošlu godinu, da bi se srpanjski i, kako se očekuje, kolovoški rezultati izjednačili s onima za iste mjesece prošle godine. Svi su se u sektoru, pa i sami hotelijeri, ma kako to ne željeli priznati, pomalo iznenadili dobrim pa u nekim hotelskim kućama i boljim odazivom turista od lanjskog u ovom srpnju i prvoj polovici kolovoza, očekujući ipak, zbog krize, nešto lošije rezultate.

Kad su rezultati, pa makar minusi, ipak bolji od očekivanih, tek će se rijetki zapitati 'što smo mi to učinili da nam turisti tako dođu', dok će većina stvari pojasniti dobro znanim tradicionalnim hrvatskim turističkim prednostima - lijepim i čistim morem i okolišem, dobrim autocestama, blizinom, suncem i ljetnim vrućinama.
Rijetki, među kojima je Palma, reći će da je to zato što hrvatski hoteli nude razumni i za Europljane prihvatljivi odnos cijene i kvalitete.

Veliki hotelijeri vjeruju da će do kraja godine ostvariti nešto manje minuse dolazaka i noćenja turista nego što su mislili prije ljetne špice. Naglasivši da će sve biti dobro što je ispod 10 posto, Palma vjeruje kako se sadašnji trend ne bi trebao pogoršati do kraja godine, jer bi posezona, jesenski rujan i listopad, mogli biti slični lanjskim. Tako će i biti ako ne bude nekih većih storniranja dolazaka grupa i organizacije poslovnih skupova, što se, kako kaže Palma, zapravo i ne očekuje.

Stoga vjeruje da će se ono što su hotelijeri izgubili ove godine do kraja lipnja (sedam do osam posto manje dolazaka i noćenja u odnosu na 2008) u ovoj godini zadržati do kraja i da više neće gubiti.

Financijski minus od 10 do 13 posto

Broj hotela s pet zvjezdica povećan na 19

Od travnja prošle godine do svibnja ove godine broj hotela u Hrvatskoj povećao se za 24 visoko kvalitetna objekta, pa se u ljetni dio sezone ušlo sa 19 hotela s pet zvjezdica (pet više nego 2008) te 127 hotela s četiri zvjezdice. Među novim luksuznim hotelima otvorenih ove godine su Kempinski Adriatic Resort u Savudriji (5*), Hotel Palazzo u Poreču (4*), Family Hotel Diadora u Petrčanima (4*), Family Hotel Vespera na Malom Lošinju (4*), Hotel President u Solinu (5*), Hotel Katarina u Dugopolju kod Splita (4*), Hotel The View u Novom Vinodolskom (5*), Hotel Hilton Marjan u Splitu (5*), Valamar Lacroma Resort u Dubrovniku (4*), Hotel Radisson Dubrovački vrtovi sunca u Dubrovniku (5*), Hotel Monte Mulini u Rovinju (5*) i drugi.

Palma naglašava da će ukupno poslovanje hotelijera za ovu godinu ipak biti osjetno lošije nego lani, ističući zabrinutost za financijske učinke i poslovni rezultat hotelskih kuća. Godine će, po njemu, vjerojatno završiti s većim financijskim nego fizičkim minusima. Procjenjuje da bi ovogodišnji financijski pad hotelskog sektora mogao biti od 10 do 13 posto, što će produbiti gubitke koje taj sektor bilježi zadnjih nekoliko godina.

Gubici će značiti i manje investicija te mogućnosti hotelskih kuća za pripremu sezone 2010. za koju hotelijeri već sada upozoravaju da će biti i teža nego ova, tim više što neće biti gotovo nikakvog prostora za povećanje cijena budući da su već ove godine bile limitirane smanjenom zbog krize potražnjom, kao i praktički cijele godine umanjivane 'last minute' i drugom akcijskom ponudom.

I Palma se u vezi toga slaže s ocjenom predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Borisom Žgombom da je od 30 do 50 posto ukupnih noćenja u srpnju i kolovozu ove godine ostvareno po last minute i drugim akcijskim cijenama, koje u špici sezone idu i do 20 posto manje, a u pred i posezoni i do 40 posto manje.

Najviše podbacili Rusi

Promatrano po tržištima, Palma posebno ističe rusko tržište, s kojeg je ove godine, unatoč uvedenom sezonskom bezviznom režimu za tu zemlju, pad dolazaka za hotelijere dosta velik, i to posebno za istarske i hotelijere s dubrovačkog područja.

I njih kao i druge u hrvatskom turizmu vesele dobar odaziv Hrvatskoj tradicionalno vjernih posjetitelja Nijemaca, Austrijanaca, Talijana, Slovenaca, Britanaca, pa i Francuza. S obzirom na pojedine jadranske regije i županije Palma, ne želeći ocjenjivati (ne)uspješnost i (ne)snalažljivost pojedinih hotelskih kuća, kao niti jednu posebno isticati ni u dobrom ni u lošem svjetlu, ipak ističe da postoje velike razlike u poslovanju od kuće do kuće te da su se neke u ovoj kriznoj sezoni snašle bolje, a neke lošije.

Za hotelijere u Istri i na Kvarneru kaže da će s obzirom na blizinu tih regija individualnim turistima ove godine možda proći nešto bolje nego primjerice udaljeniji Dubrovnik, čiji je turistički, pa i hotelski promet, više ovisan o organiziranim dolascima posredstvom turoperatora.

Sličnu situaciju vidi i na udaljenijim otocima poput Hvara i Korčule, dok će dalmatinski hotelijeri ukupno, slično kao i cijeli hotelski sektor ove godine, biti u minusu, ali manjem od očekivanog. Pritom ne isključuje mogućnost da će neke hotelske kuće ovu godinu završiti pozitivno i bolje nego lanjsku, pogotovo one koje imaju dobar proizvod i visoku kvalitetu, a takvih ima po cijelom Jadranu. To nisu nužno samo oni hoteli koji nose visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica), nego prije svega oni koji su ove godine pokazali fleksibilnost i snalažljivost te više angažirali službe prodaje i marketinga uz dobro 'balansiranje' između smanjenja materijalnih i drugih troškova, ali ne na račun radne snage.

To ujedno smatra i presudnim za poslovanje hotelskih kuća u ovoj godini, što će još važnije biti i u idućoj godini, u kojoj će hotelijeri zbog lošijih ovogodišnjih rezultata itekako morati dobro osmisliti svoje poslovne taktike kako bi održali pozitivno poslovanje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 07.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,190797 5,206416 5,222035
CAD 124 1 5,258384 5,274207 5,290030
CZK 203 1 0,277847 0,278683 0,279519
DKK 208 1 1,009800 1,012839 1,015878
HUF 348 100 2,390251 2,397443 2,404635
JPY 392 100 6,115445 6,133847 6,152249
NOK 578 1 0,834567 0,837078 0,839589
SEK 752 1 0,764968 0,767270 0,769572
CHF 756 1 6,931440 6,952297 6,973154
GBP 826 1 8,896839 8,923610 8,950381
USD 840 1 6,974560 6,995547 7,016534
EUR 978 1 7,511601 7,534204 7,556807
PLN 985 1 1,668874 1,673896 1,678918
=