Gospodarstvo ZAKON KOJI NITKO NE ŽELI

Turističko zemljište opet kamen spoticanja

Pod pritiskom krpanja proračunske rupe na izvanrednoj sjednici Sabora krajem srpnja našao se i Zakon o turističkom zemljištu, koji nijedna vlada u zadnjih 15 godina nije uspjela progurati. Riječ je o zemljištu koje je ostalo neprocijenjeno u pretvorbi i privatizaciji, a glavni kamen spoticanja je uvođenje koncesije za korištenje tog zemljišta, koja bi dodatno opteretila poslovanje turističkih tvrtki

Svi dosadašnji pokušaji uređivanja vlasničko-pravnih odnosa nad zemljištem koje besplatno koriste turističke tvrtke propadali su, a prijedlozi zakona (zadnji je bio u studenom 2005) odbacivani su zbog pravnih i drugih dilema te nestajali s dnevnog reda, čekajući neko bolje vrijeme. A to neko bolje vrijeme kao da je došlo baš ove (krizne) godine. Prijedlog zakona, koji se pred zastupnicima na tzv. prvom čitanju našao krajem srpnja ove godine, obuhvaća oko 100 milijuna kvadratnih metara zemljišta koje prilikom pretvorbe i privatizacije nije uneseno u društveni kapital pravnih subjekata. Samo u kampovima nije procijenjeno cca 22 milijuna četvornih metara zemljišta.

Riječ je o vrlo vrijednom zemljištu većim dijelom uz more, koje turističke tvrtke koriste bez naknade. I prije saborske rasprave strukovne su turističke udruge, hotelijeri i vlasnici kampova te poslodavci iznosili svoje neslaganje prijedlogom, no bez jasno definiranih stavova. Unatoč njihovom protivljenju, prijedlog je iz Vlade upućen u Sabor, gdje je prošao prvo čitanje kao jedan od važnijih dijelova ovogodišnjeg antirecesijskog Akcijskog plana za hrvatski turizam.

Prihodi od koncesija za razvoj turizma

Među važnijim postavkama prijedloga tog zakona su uvođenje dugogodišnjih koncesija na sporno zemljište te osnivanje posebnog fonda za razvoj turističke infrastrukture u koji bi se slijevao novac od koncesija. Od naknada za koncesije, koje bi se dodjeljivale natječajima na 30 godinu uz mogućnost produljenja na još 15, predviđena je raspodjela 60 posto državi, a 40 posto jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na čijem se području zemljište nalazi. Takva se raspodjela nije svidjela svima (kao ni još neke druge postavke), pa je bilo prijedloga da se promijeni tako da trećina pripadne državi, trećina općini ili gradu, a trećina jedinici područne (regionalne) samouprave.

Zakonom se uređuje i pitanje preostalog turističkog zemljišta na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednost društvenoga kapitala, a sada postaje vlasništvo jedinica lokalne samouprave, kao i to da jedinice lokalne samouprave ne mogu otuđiti zemljište, osim iznimno prodati ga trgovačkom društvu ako je to nužno za redovnu uporabu građevine.

Utvrđuje se i pravo, kao i uvjeti za tzv. naturalni povrat oduzetog zemljišta bivšim vlasnicima koji su pravodobno podnijeli zahtjev za povrat.

Strukovne udruge oštro protiv prijedloga zakona

Hotelijeri traže jednu kunu po četvornom metru

Spekulira se da bi koncesijska naknada mogla iznositi jedan euro po četvornom metru što je za hotelijere neprihvatljivo. Oni smatraju da ta naknada ne bi smjela prelaziti dvije kune. Hotelijeri predlažu da jedan dio naknade bude fiksan, a drugi vezan uz uspješnost poslovanja što znači da bi tvrtke koje ostvaruju dobit  plaćale više naknade.

Već u proljeće, krajem travnja ove godine kada je Zakon objelodanjen, odnosno odaslan iz matičnog ministarstva (pravosuđa) strukovnim udrugama, krenule su i relativno burne reakcije istih, pa i neslaganja s postavkama zakona.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u ime svoje Udruge za turizam i ugostiteljstvo zakon je, slično kao i Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) te Kamping udruženje Hrvatske (KUH), ocijenila neustavnim, nerazvojnim, čak opasnim za turističku djelatnost jer, po njima, ruši ravnopravnost i suprotan je vladavini prava.

Svi oni za prijedlog zakona kažu i da je nepravedan jer dio ranijih vlasnika postaje povlašten, s obzirom na to da dobivaju u naturi izgrađeno ili pripremljeno građevinsko zemljište, kao i da će se pojedine tvrtke naći u nejednakom položaju pred zakonom budući da je zakon, kako su istaknuli, usmjeren samo na ona turistička zemljišta koja nisu bila procijenjena u pretvorbi, a koja su izostavljena iz procjene odlukom državnih tijela (a ne krivnjom pojedinih društava), dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu.

Iako pozitivnim ocjenjuju donošenje takvog zakona, u HUH-u i KUH-u ipak ističu da je njegov prijedlog ne samo neustavan, nego i nedovoljno razvojno usmjeren te zapravo neprovediv.

Predložili su i odgodu njegova izglasavanja dok se o njemu ne izjasni stručna i gospodarska javnost jer, kako smatraju u HUH-u, ako zakon prođe, primjenjivao bi se samo na turističko zemljište koje je, po njima, neopravdano u kampovima i dijelom turističkih naselja bilo izostavljeno iz procjene u postupku pretvorbe. Izostavljeno je odlukom državnih tijela, a ne krivnjom pojedinih društava, dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu.

Naglašavajući da pojedine odredbe tog zakona nisu dovoljno usklađene s drugim pozitivnim zakonskim propisima poput zakona o vlasništvu, privatizaciji te o koncesijama, iz KUH-a su posebno sumnjičavi prema razvojnoj usmjerenosti zakona jer se u prijedlogu ne definiraju kriteriji, mjerila i uvjeti provođenja samog zakona (poput načina davanja i cijena koncesija), nego samo rokovi pod kojima bi se davale koncesije. Smatraju i da bi prijedlog zakona trebala pratiti simulacija posljedica njegovog donošenja, odnosno ekonomska analiza njegovih učinaka na turističku industriju.

Za resorno ministarstvo i ministra Bajsa u samom prijedlogu nema puno spornog, naprotiv, vjeruju da je to konačno koliko-toliko uspješno posloženo te da je sreća što se toga ipak netko i prihvatio. Posebno im se sviđa osnivanje novog fonda iz kojeg bi se također konačno u ovoj državi našlo više novca za investicije u turističku infrastrukturu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 25.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,391212 5,407434 5,423656
CAD 124 1 5,346884 5,362973 5,379062
CZK 203 1 0,274562 0,275388 0,276214
DKK 208 1 0,997249 1,000250 1,003251
HUF 348 100 2,403298 2,410530 2,417762
JPY 392 100 6,229270 6,248014 6,266758
NOK 578 1 0,840432 0,842961 0,845490
SEK 752 1 0,779732 0,782078 0,784424
CHF 756 1 6,960990 6,981936 7,002882
GBP 826 1 8,783715 8,810145 8,836575
USD 840 1 6,999769 7,020831 7,041893
EUR 978 1 7,413455 7,435762 7,458069
PLN 985 1 1,721777 1,726958 1,732139
=