GUBICI I NA KOCKI

Nešto je trulo u Hrvatskoj lutriji

23.01.2013 u 07:00

Bionic
Reading

U kockanju je dobitnik najčešće vlasnik kockarnice, a gubitnik nesretnik s druge strane automata, osim ako je u pitanju Hrvatska lutrija. U prva tri kvartala 2012, u kojoj su se na čelnom mjestu tvrtke izmijenile dvije direktorice i jedan direktor, ova državna tvrtka, koja bi trebala zarađivati od lukrativnih igara na sreću, upisala je gubitak od 3,5 milijuna kuna

Dva mjeseca nakon smjene HDZ-ove uprave, na Vladinoj sjednici u rujnu 2012. godine ministar financija Linić kazao je kako su 'utvrdili da su rezultati Lutrije u 2011. bili drugačiji nego što su prikazani'. Ne objašnjavajući dubioze, predstavio je korekciju poslovnog plana tvrtke za 2012. godinu, najavivši minimalni rast prihoda, nešto veće rashode, rezanje broja zaposlenih i dobit od oko pet milijuna kuna. Premijer Milanović podržao je izmijenjeni plan uz opasku: 'Lutrija nema smisla ako ne zarađuje jako puno. Može Lutrija i više zarađivati, iz toga bismo onda mogli financirati brodogradnju!'

No kako je krenulo, državna lutrija u prva tri kvartala slijedi sudbinu propale brodogradnje, posluje s gubitkom i uvrštava se među tvrtke kojima je nužna dokapitalizacija. Zabilježila je gubitak od 3,5 milijuna kuna, za razliku od dobiti od 3,8 milijuna kuna u istom razdoblju godinu prije. Prihodi su im blago porasli, na 329,4 milijuna kuna. Iz financijskog izvješća vidljivo je da je gubitak rezultat značajnog rasta 'ostalih troškova' koji su narasli za 10,5 milijuna kuna i četiri puta većih 'ostalih poslovnih rashoda'.

Bilanca tvrtke otkriva da su rezervacije porasle za čak 9 milijuna kuna, s 5,3 na 14,3 milijuna kuna. Kapital tvrtke iz godinu u godinu pada zbog 'misterioznih troškova' i novih rezervacija za potencijalne gubitke. Tako je u 2012. za dvadesetak milijuna manji nego godinu prije, a u tri godine uspjeli su gotovo prepoloviti kapital sa 110,3 na 62,5 milijuna kuna. Nije jasno koji su razlozi potencijalnih gubitaka, u Lutriji nam nisu htjeli dati pojašnjenje rezultata, ignorirajući danima naš upit.

U ranijim se izvješćima spominjao spor s početka 90-ih s bivšim partnerom, austrijskom Adrijom, no sud u Haagu potvrdio je u kolovozu odluku Arbitražnog suda koji je odlučio u korist hrvatske strane.

Kako je relativno kasno u odnosu na konkurenciju krenula u kladioničarski biznis, tvrtka i dalje najveći dio prihoda ostvaruje od lutrijskih igara, od kojih je najpopularniji Loto. Prihodi, koji su prije tri godine iznosili oko pola milijarde kuna, u 2011. pali su na 444,6 milijuna kuna, no još im drastičnije pada dobit. Prije tri godine iznosila je 35 milijuna kuna, da bi se u 2011. otopila na 7,7 milijuna kuna. A kako trenutno stoje stvari, 2012. bi mogla zaključiti s gubitkom u poslovanju.

Krajem 2011. godine zapošljavala je 1357 ljudi, a iako je na Vladi Linić najavio racionalizaciju broja zaposlenih, u planu posve neobično piše da će ih krajem 2012. biti dva više – 1359, pa su otpuštanja očito prebačena za ovu godinu.

Lutrija je u izravnoj nadležnosti ministra financija Slavka Linića koji je i predsjednik skupštine tvrtke. Iako je promjenom vlasti odmah došlo do smjene desetak direktora državnih poduzeća, direktorica iz vremena HDZ-a, Vesna Bakran uspjela se zadržati na mjestu direktorice Lutrije sve do srpnja. Tada joj je Vlada pronašla zamjenu, i to unutar tvrtke - Sandru Šteković, koja je donijela izmijenjen poslovni plan. No ona se na toj poziciji zadržala samo tri mjeseca, mediji bliski Vladi objavili su da je smijenjena jer 'nije pokazala agilnost da se stvari u Lutriji mijenjaju na bolje'. Svejedno su je nagradili pozicijom članice uprave, a u listopadu je za predsjednika uprave postavljen SDP-ovac Danijel Ferić, koji je vodstvo tvrtke preuzeo s mjesta pročelnika za financije Grada Pule.

S obzirom da je bilanca tvrtke ozbiljno narušena, i kratkoročne obveze prema zadnjem izvješću dva puta veće od kapitala, nastavi li se ovaj trend, država će morati dokapitalizirati tvrtku. Baš takav scenarij, koji završava s mogućom privatizacijom, već joj je odredio i Državni ured za upravljanje imovinom upisavši je među dvadeset i četiri 'Društva od strateškog značenja' kojima se planira ovakva sudbina: 'razvoj, dokapitalizacija privatizacija'.