Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, u intervjuu je izjavio da ne bi bilo dobro da se odmah nakon ovih izbora pozornost usmjeri na predsjedničke izbore, a da se u međuvremenu ne učini ništa za gospodarstvo te da prema njihovim saznanjima u državnom protračunu nedostaje šest milijardi kuna
U intervjuu Večernjem listu Kuštrak je govorio o trenutačnom stanju u hrvatskom gospodarstvu te mjerama koje bi poduzetnici željeli pokrenuti da bi se stanje poboljšalo. Tako Kuštrak smatra da Ekonomsko vijeće nije ispunilo očekivanja jer Vladi nije bilo u interesu vidjeti koji su putevi mogući pa da politika nešto od toga izabere. 'Zapravo su samo prve dvije sjednice oko rebalansa proračuna bile svrhovite. Poslije su se rasprave razvodnile, a sad Vijeće više i ne funkcionira', rekao je Kuštrak. Također smatra da je situacija s likvidnošću alarmantna, posebno u javnim poduzećima, pa prodaja nove emisije državnih obveznica, iako je provedena s uspjehom, neće riješiti problem nelikvidnosti.
HUP, kao socijalni partner Vlade, ne zna kako se puni državna blagajna, iako bi ministar Šuker trebao svaki mjesec iznijeti podatke o prihodima i rashodima proračuna. 'Ti bi podaci trebali biti javni, ali iz nekog razloga ipak nisu', objašnjava Kuštrak, dodavši da pojedini državni dužnosnici kažu da se proračun puni pet posto manje nego što je bilo planirano rebalansom. 'To znači da nedostaje oko 6 milijardi kuna', zaključuje predsjednik Udruge poslodavaca. Da bi se namaknuo novac koji nedostaje nužno je provesti neke reforme, napominje Kuštrak, iako ne zna koje bi to reforme bile jer se o tome ne govori. Kuštrak se u intervjuu za Večernjak osvrnuo i na zabranu rada nedjeljom, protiv čega se HUP borio. On smatra da je samo pitanje vremena kada će se lokalna samouprava pobuniti protiv ovoga zakona.
Na pitanje o mogućnosti kraha državnih financija ne jesen Kutrak odgovara: 'To je isto kao i s pitanjem vidite li svjetlo na kraju tunela. Čovjek nije nikad siguran je li to doista svjetlost na kraju tunela ili svjetlo s vlaka koji dolazi iz suprotnog smjera. Prodajom državnih obveznica privremeno će se riješiti stanje u proračunu, za nekoliko ćemo dana valjda čuti što će biti s javnim poduzećima, no i dalje ne vidim neke ozbiljnije reforme koje bi bile jamstva da se kriza neće produbljivati. Sreća je što u Hrvatskoj nije bilo problema u bankarskom sustavu. Dio javne potrošnje mora se restrukturirati, a to, pojednostavljeno rečeno, znači da država mora mnogo više štedjeti nego sada.'
Kao način uštede predložio je smanjenje broja jedinica lokalne samouprave sa sadašnjih oko 430 općina na oko stotinu.
Status grada, kakav ima Zagreb, trebalo bi dati još nekim većim gradovima, a time bi se vjerojatno smanjio i broj županija. Svakako bi trebalo uspostaviti jasne fiskalne kriterije za samostalne općine, gradove i županije. I školstvo i zdravstvo zahtijevaju određene reforme i nije sporno da se sindikati u tim sektorima bore za veće plaće, ali to mora ići ruku pod ruku s reformama. O konceptu besplatna školstva i zdravstva možda bi trebalo čak raspisati referendum, ali pod uvjetom da se jasno kaže koliko to zapravo stoji i tko će to platiti. Na kraju je rekao da, ako se u reforme ne bude išlo silom prilika, postoji velika mogućnost da to onda bude uz sekundiranje MMF-a.
